Strani konzultanti zarađuju triput više nego domaći

Od 12 ugovora o projektima za financiranje iz pretpristupnih fondova koji su istekli lani ili istječu ove godine deset ih je zaključeno s kompanijama iz EU, a samo dva odrađuju konzultantske tvrtke iz Hrvatske.

piše Nikola Prskalo

Javna je tajna da je gotovo 90-ak milijuna eura koje je Hrvatska trebala dobiti putem triju pretpristupnih programa Phare, Ispa i Sapard - Hrvatska 2005., 2006. i dijelom 2007. godine, ‘otišlo’ na savjetodavne usluge. Drugim riječima, sredstva su završila u lisnicama konzultanta. Taj novac nisu pokupile, kao što se na početku očekivalo, mahom hrvatske, nego uglavnom strane konzultantske tvrtke. Prema nepotpunim i grubim procjenama, najmanje 90-ak posto takvih poslova predan je strancima, pa su time i isto tolike svote EU-novca završile na računima konzorcija, poduzeća i pojedinca iz zemalja Europske unije. Slična se povratna putanja novca ponavlja i u ‘twinning’ projektima u kojima stručnjaci iz uprava zemalja članica poučavaju svoje kolege iz zemalja kandidatkinja. Stari se, nepovoljni trend nastavio pa je, primjerice, od 12 novijih ugovora s konzultantskim tvrtkama, koji su istekli lani ili istječu ove godine - njih deset zaključeno s kompanijama iz EU, a samo dva ugovora odrađuju konzultantske tvrtke iz Hrvatske.

Savjeti za BiH

Svi ti pokazatelji ipak nisu konačni, a ni službeni. Naime, koliko konzultanata stranih tvrtki stvarno radi u Hrvatskoj i kolike su im zarade nije i javno dostupan podatak. Javnosti nije poznato kako se i neki projekt primjenjuje u Hrvatskoj jer i tzv. izvještaji o napretku projekata - nisu javni. S tako visokim postotkom poslova koje, prema slobodnim procjenama, dobivaju kompanije iz zemalja EU nisu iznenađeni niti u hrvatskim konzultatntskim tvrtkama. Naprotiv. Dodaju kako je i u zemljama koje su danas članice EU, poput Bugarske ili Rumunjske, bilo isto tako.
- Trebamo li, primjerice, informiranje javnosti prilagoditi europskim standardima, jasno je da ćemo to najbolje naučiti od neke članice EU, i to, po mogućnosti, one koja nam je najsličnija, poput Slovenije. Kada Hrvatska uđe u EU, možemo očekivati da će hrvatske tvrtke, institucije i pojedinci jednako tako davati savjete, recimo, u BiH ili Makedoniji - pojašnjenja su naših konzultanata.Premda većina poznavatelja prilika navodi da se hrvatski konzultanti i tvrtke često i neopravdano zaobilaze, drugi misle da se to događa i zbog toga što u nas još ne postoje dovoljno osoba koje bi potpuno zadovoljile kriterije stručnosti koje traži EU. Podsjetimo da i svi projekti koje se financira u sklopu fondova EU moraju imati certifikat CBA, kao temeljni pokazatelj opravdanosti ulaganja.

Plaćanje po danu

Iako se i o tome nerado izjašnjavaju, nije tajna da domaći konzultanti često budu ‘zakinuti’ i kod obračuna honorara za obavljeni posao.Poznato je da su za svoj posao vrhunski strani konzultanti natprosječno plaćeni, pa im, recimo, satnica može biti i između 55 i 80 eura. Po radnom danu to stoji i do 650 eura bruto. Naši konzultanti, koji nisu na nekoj od ključnih pozicija u projektu, teško mogu dobiti i 200, odnosno 250 eura na dan bez obzira na kategoriju (I. ili II.). S druge strane, strani konzultanti redovito imaju više honorare od domaćih, čak i ako dolaze iz država bivšega Istočnog bloka, premda je status domaćih konzultanata izjednačen sa statusom stranih kod Delegacije europske komisije. Drugim riječima, naši vrhunski konzultanti nerijetko su i triput manje plaćeni za isti posao od jednako kvalificiranih stranih konzultatata.  Važno je napomenuti da individualni konzultanti, državljani Republike Hrvatske, koji izravno rade za strane tvrtke moraju samostalno plaćati doprinose za zdravstveno, mirovinsko osiguranje i porez(e) u postotnom iznosu od ugovorene svote, a poslovni subjekti (tvrtke i obrti) obveznici plaćanja doprinosa uvijek u jednakim mjesečnim iznosima za svoje zaposlenike, s tim da oni mogu biti i oslobođeni plaćanja PDV-a na temelju međudržavnog sporazuma između Hrvatske i EU.