Strategija razvoja - uskoro?
Hrvatska će uskoro imati strategiju razvoja, a prvi korak k njezinoj izradi je danas održana konferencija u organizaciji Vlade 'Hrvatska prema gospodarstvu znanja'
Piše Lidija Kiseljak
Obećanje o strategiji Vlada je dala još prije pola godine. Mnogi stručnjaci, ekonomski i politički, još uvijek ne vjeruju da će to dogoditi, podsjetivši pri tom da niti jedna strategija tijekom petnaest godina nije prezentirana, iako ih je bilo izrađenih.
Obeshrabruje ih i to što premijer Sanader niti na današnjem otvaranju konferencije nije iznio ključne elemente na kojima bi se temeljila strategija, a koja bi i njima, vladajućima, pomogla da ostvare svoju poruku s početka izbora Pokrenimo Hrvatsku.
S druge strane, drugi dio ekonomista sada je ohrabren i vjeruju da će se strategija izraditi, jer put k EU nam je otvoren, a globalizacija je postala sve dinamičnija i zahtjeva više znanja i inovativnosti. Prema tome, i Vlada zna da u takvim uvjetima mora imati smjernice.
Razvoj temeljen na znanju
"Iako su nam neke zemlje dobri primjeri kako se može ubrzati razvoj, ipak, mi našu strategiju moramo sami razviti, odnosno odrediti središte razvoja i industrije s kojima možemo najkvalitetnije i najbrže biti nazočni na globalnom tržištu", rekao je premijer.
Konferencija je okupila oko 400 sudionika iz domaćeg gospodarskog i političkog života, te gostiju iz inozemstva, zemalja od kojih Hrvatska želi naučiti, te postati i ostvariti razvoj poput njih - primjerice Estonije, Irske i Slovačke.
S obzirom na to da se razvoj u svijetu danas brzo odvija i naša strategija mora biti dugoročna, što znači da već sada moramo vidjeti sliku naše zemlje za 20 godina, rekao je premjer Ivo Sanader, otvarajući konferenciju.
Razvoj mora biti temeljen na znanju. Iako su nam neke zemlje dobri primjeri kako se može ubrzati razvoj, ipak, mi našu strategiju moramo sami razviti, odnosno odrediti središte razvoja i industrije s kojima možemo najkvalitetnije i najbrže biti nazočni na globalnom tržištu, rekao je premijer.
U EU moramo ući na vlastitim nogama, a ne koljenima. No za to nam je potrebna sloga i povjerenje u društvu, ne gubljenje pesimizma, malodušja i samopouzdanja, poručio je Sanader.
Ulaganje u znanje je potrebno, no nikako bez socijalne kohezije, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. I pri tom ponovio da moramo, po mogućnosti već do ožujka, izraditi svoju vlastitu strategiju. To su nam poručili i gosti iz inozemstva. Te napomenuli da moramo biti svjesni brzih promjena na tržištu.
Jean Francois Rischard, autor knjige Točno u podne, koja obrađuje globalne probleme i njihova rješenja, te brze promjene na tržištu predočio je kroz primjer tekstilne industrije Zara kojoj je još nedavno trebalo devet mjeseci od ideje do prezentiranje odjeće, dok je sada to svedeno na tri tjedna.
Kreativni ljudi potiču rast BDP-a, a u SAD-u primjerice ti kreativci stvaraju oko 40 do 50 posto BDP-a. Ovisno o načinu razmišljanja i mentaliteta ostvaruje se i rast BDP-a, Rischardova je teorija, a mentalitete dijeli u tri stupa.
Prvi je liberalizacijski koji stvara najmanji rast BDP-a od oko 3 posto, zatim modernizacijski koji omogućava oko 5 posto rasta i onaj vizijski i pobjednički s najvišim stopama od 7 do 10 posto koliko se primjenjujući takav mentalitet mogu postići.