Struja će realno poskupjeti između 25 i 100 posto

 Piše: Katerina Spasovska

S rujanskim računima za struju makedonskim građanima stiže poskupljenje od 10 posto, s obzirom na to da je prije desetak dana Regulatorna komisija za energetiku odobrila poskupljenje struje od 9,14 posto. Uzme li se u obzir da je moguće i poskupljenje grijanja (najavljuje se rast od čak 50 posto), a slijedom toga svega onoga što ovisi o cijeni električne energije, jesen neće biti laka ni kompanijama, a zasigurno ni građanima, koji i onako muku muče s plaćanjem mjesečnih računa.

Rast cijene struje i nije neko iznenađenje s obzirom na to da je bio najavljen još na početku godine, kad su dobavljači povisili cijenu struje. Regulatori sa svoje strane i ne kriju da je do rasta cijene struje prije svega došlo da bi se zaštitila državna tvrtka MEPSO, koja kontrolira elektrosustav, i koja je zbog deficita domaće proizvodnje električnu energiju prisiljena uvoziti po većim cijenama. A samo u ovoj godini uvoz je, u odnosu na lani, veći 40 posto. To poskupljenje sigurno nije posljednje, čak i kad je riječ o ovoj godini. EVN, novi austrijski 'gazda' elektrodistribucije ESM, nezadovoljan je tom odlukom i najavljuje da će tražiti novo poskupljenje jer tvrdi da ta kompanija struju sad otkupljuje skuplje nego što je prodaje.

Pri najnovije poskupljenu struje regulatori nisu uzeli u obzir samo skuplji uvoz nego i to činjenicu da MEPSO za još niže cijene opskrbljuje i dvoje velikih potrošača električne energije koji su svojedobno prodani strancima uz obvezu da električnu energiju plaćaju mnogo jeftinije. Tako metalurzi iz Silmaka, prijašnjeg Jugohroma, i famoznog proizvođača željeznog nikla Feni (nešto poput makedonskog Ob-rovca), u vlasništvu Francuza, plaćaju tri centa za jedan KW, iako je cijena industrijske električne ener-gije koja se prodaje domaćim proizvođačima čak tri puta veća.

Nakon izbora sve skuplje

Ipak, i s tim poskupljenjem Makedonija ima najeftiniju struju u regiji. U Hrvatskoj je kilovatsat približno osam centi, u Rumunjskoj devet, u Grčkoj 11, dok će u Makedoniji nova cijena biti približno pet centa. Austrijanci koji su na tenderu za kupnju ESM-a ponudili daleko više od svojih konkurenata (ponajprije Talijana i Čeha) i na kraju platili 225 milijuna eura, u startu su računali na izjednačenje cijena energije u regiji, to više što je i Makedonija pristala biti dijelom jedinstvenoga regionalnog energetskog tržišta. Prijašnja je makedonska vlada, koja im je ESM i prodala, nije željela da do poskupljenja dođe u izbor-noj godini. Prethodni je premijer prije prodaje ESM-u čak jamčio da do poskupljenja neće doći. Zapra-vo, postojao je džentlmenski dogovor da porasta cijene struje ne bude dok ne prođu parlamentarni izbori, koji su se održali 5. srpnja ove godine.

EVN je zato u međuvremenu počeo utjerivati dugove, 50-tak milijuna eura, od kojih su čak jedna četvrtina dugovi države - od ministarstava, jedinica lokalne samouprave do škola, medicinskih ustano-va i javnih poduzeća. I u toj je akciji EVN imao promjenjivu sreću jer jednostavno nije mogao odbaciti socijalnu socijalnu funkciju, koju je elektroopskrba imala i prijašnjem, 15-godišnjem razdoblju.

EVN se vjerojatno smatra zakinutim i zbog neostvarenja tendera za prodaju termoelektrane na mazut Negotino za 225 megavata instalirane snage na kojem je ona ponudila najbolje uvjete. Naime, ponu-đen je otkup termoelektrane za četiri milijuna eura, kao i investicija od približno 750 milijuna eura u idućih pet godina, i to preorijentacijom s mazuta na mnogo jeftiniji ruski plin i gradnjom dva nova blo-ka. Tako je EVN dobio važniju ulogu u makedonskom elektrosustavu.

Struje ima samo do kraja godine

Makedonci, međutim, smatraju da će se i EVN, kao i svi drugi stranci koji ulažu u Makedoniji, koristiti monopolom za što brži povrat uložena novca i opravdano sumnjaju da vlade koje su te kapacitete prodavale nisu u kupoprodajne ugovore stavile zaštitne mehanizme. Podsjetimo, kupnjom 70,1 posto dionica austrijska je kompanija EVN u ožujku ove godine postala većinski vlasnik distribucije ovdašnje Elektroprivrede (ESM distribucija).

Tako je završen dugi i kontroverzni proces privatizacije jedinog od tri dijela preostalog velikog sustava u državnom vlasništvu. Podjela ESM-a na tri kompanije bila je samo jedan od ustupaka koje je napravila Vlada nakon višemjesečnog suprotstavljanja oporbe, medija i ovdašnjeg ureda Svjetske banke. Tako su, osim prodane ESM distribucije, preostala dva dijela, koja su sada posebne javne kompanije  ELEM (elektrane) i MEPSO (prijenosni sustav), a neizvjesno je kad će se one prodati. Inzistiranje javnosti na transparentnosti procesa prodaje ESM distribucije rezulti-ralo je 'ustupkom' na temelju kojeg se dogovor može dati na uvid uz obvezu da se neće komentirati i da u javnosti neće biti objavljeni njegovi delovi.

Slučajno ili ne, makedonska je javnost istodobno informirana da državni MEPSO ne može nabaviti dodatne količine potrebne elektroenergije za sljedeću zimu (nije osigurano čak 35 posto potrebne e-lektroenergije) i da je zapravo ima samo do kraja ove godine. U novinama su odmah osvanuli naslovi da Makedoniji prijeti potpuni mrak. MEPSO se pravda time da u regiji nema dovoljno električne energije, što uzrokuje rast cijena dostupne energije, prema nekima i za dvostruko veće cijene, što će, naravno, platiti potrošači. Neke procjene govore da će se samo na toj osnovi cijena električne energije već u jesen povećati između 25 i 100 posto.

 Kraj