Struja poskupljuje 20 posto, olakšice najugroženijima

U najširem sastavu, osim predstavnika Vlade, poslodavaca i sindikata, sudjelovali su i predstavnici monetarne vlasti, danas je zasjedalo Povjerenstvo za praćenje cijena. U trosatnoj raspravi odlučeno je da će struja poskupjeti samo za najveće potrošače, dok će najugroženije skupine plaćati manju cijenu koju će HEP-u refundirati država.

Uvodni govor o monetarnoj i makroekonomskoj stabilnosti održao je guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji smatra da se tečaj kune mora braniti pod svaku cijenu, te dodao da će Narodna banka, u slučaju moguće krize financijskog sustava, intervenirati na način da spusti stopu obveznih pričuva banaka.Govoreći o najnovijim mjerama, premijer Sanader je podsjetio na korake koji su do sada učinjeni kako bi se val poskupljenja što manje odrazio na standard. -Donijeli smo Zakon o minimalnoj plaći i povećali njezin neoporezivi dio, refinancirali dio domaćeg duga iz domaćih izvora i činimo sve za očuvanje standarda građana. Predstoji nam oštra borba i stroga kontrola trošenja proračunskih sredstava - rekao je Sanader.  

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec iznio je konkretne mjere koje je Povjerenstvo prihvatilo. Prva se odnosi na povećanje cijene struje od 20 posto, no ono će biti postupno i razlikovat će se prema količini potrošene energije. Naime, prema podacima HEP-a, 40-ak posto kućanstava troši ispod 2.000 kwh struje te će za tu skupinu troškove povećanja cijene snositi država. Oni koji troše do 2.500 kwh mjesečno će plaćati pet posto skuplju struju, oni do 3.000 kwh 10 posto, dok će potrošači s više od 3.000 kwh mjesečno plaćati stvarnu cijenu struje.

Takvim segmentiranjem potrošača Vlada se nada postići nešto manji udar na građane, a istodobno potaknuti racionalniju potrošnju. Iako se slažu da niti ovaj način poskupljenja nije najpravedniji, u Vladi kažu da je, dok ne profunkcionira jedinstveni porezni broj, to jedino moguće. U svrhu nadoknade dijela izdataka HEP-u(koji je tražio poskupljenje od 27 posto), Vlada je odlučila dio klirinškog duga prebaciti na HEP kao temeljni kapital te se također razmatra o prijenosu u vlasništvo HEP-a nekih zemljišta i dionica u posjedu države. Budući da će Hrvatskoj elektroprivredi država nadoknađivati razliku između stvarne cijene i one koju će plaćati kućanstva, ministar Šuker kazao je kako bi prema projekcijama taj teret za proračun iznosio do kraja godine oko 166 milijuna kuna.

Druga odluka Povjerenstva odnosi se na plavi dizel kojim se koriste poljoprivrednici i ribari, i koji će biti prodavan prema novom modelu. Tom mjerom trebalo bi se uštedjeti 30-ak posto novca koji se do sada izdvajao za plavi dizel.
Povećanje cijene benzina premijer je vješto izbjegao komentirati, a predsjednik HUP-a Damir Kuštrak kazao je kako ne očekuje znatnija povećanja cijena hrvatskih kompanija, budući da se one nalaze pod strašnim pritiskom konkurencije. Za sve kategorije koje ne plaćaju punu cijenu struje, koja se povećava za 20 posto, ostatak troškova pokrit će država.   (Amir Kulenović )