Stupa na snagu sporazum EU-a i SAD-a o 'otvorenom nebu'

Sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Država o liberalizaciji transatlantskih letova, koji bi trebao dovesti do revolucije u međunarodnom zračnom prometu, stupa na snagu u nedjelju

Sporazum o "otvorenom nebu", potpisan u Washingtonu 30. travnja 2007., nakon četiri godine pregovora, omogućit će europskim i američkim zrakoplovnim kompanijama da lete između bilo kojeg grada u EU i u Sjedinjenim Državama, čime će se ukloniti sadašnja ograničenja koja, primjerice, priječe njemačkom prijevozniku Lufthansi da leti u SAD iz Amsterdama ili Rima.Pristup londonskom Heathrowu, najprometnijoj zračnoj luci u EU, bit će posve otvoren konkurenciji, čime će se okončati izrazito unosno ekskluzivno pravo na transatlantske letove odobreno prije 30 godina kompanijama British Airways, Virgin Atlantic Airways, United Airlines i American Airlines.

Američki zračni prijevoznici dobit će također pravo da lete između europskih gradova, a europske kompanije moći će letjeti iz SAD-a u europske zemlje koje nisu članice EU-a poput Švicarske.Riječ je o dosad najambicioznijem sporazumu u sektoru zračnog prometa koji obuhvaća 60 posto svjetskog prometa, smatra Europska komisija.Stručnjaci očekuju ekonomsku korist od više milijardi eura, milijune novih putnika i otvaranje 80.000 novih radnih mjesta u idućih pet godina. Transatlantski promet trebao bi se povećati za 50 posto, a moguća su i neka preuzimanja među europskim zrakoplovnim kompanijama.EU i SAD trebali bi u drugoj fazi pregovora, koja bi trebala početi do 30. svibnja ove godine i završiti do kraja 2010., postići i dogovor o kupnji dionica američkih kompanija.

U ovom trenutku, američki propisi zabranjuju vanjskim ulagačima da imaju više do 25 posto dionica u američkim aviokompanijama.Hoće li se povećana konkurencija u transatlantskom zračnom prometu odraziti i na cijene zrakoplovnih karata još je, međutim, dvojbeno, pišu europski mediji. Neki stručnjaci smatraju da je tržište već i sad izrazito konkurentno, dok drugi očekuju radikalne promjene, poput prekooceanskih letova za samo deset eura.

Schengen i u zraku

Uz sporazum o 'otvorenom nebu' u nedjelju se proširio i zračni Schengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola i to na zračne luke u devet novih zemalja članica.  Schengenske odredbe počele su se primjenjivati i u zračnim lukama Estonije, Češke, Litve, Mađarske, Latvije, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije, iz kojih će se zrakoplovom moći putovati u dosadašnje članice Schengena bez graničnih formalnosti. Granične kontrole na kopnu i na moru ukinute su 21. prosinca prošle godine, a zračne luke su ostavljene za kasnije jer nisu na vrijeme obavljene potrebne prilagodbe.

Sve zračne luke u novim zemljama članicama Schengena morale su obaviti potrebne prilagodbe, odnosno fizičko odvajanje putnika koji putuju unutar Schengenskog prostora od onih koji putuju izvan toga prostora.Mnoge zračne luke tu su prigodu iskoristile kako bi proširile i modernizirale svoje putničke terminale. Schengenski prostor sada čine 22 zemlje članice EU-a te Norveška i Island.Britanija i Irska jedine su od starih 15 zemalja članica koje nisu dio Schengena.Izvan Schengena još ostaje Cipar, koji je tražio godinu dana odgode te Bugarska i Rumunjska, koje su u EU ušle 1. siječnja ove godine. Schengenskim sporazumom, potpisanim 1985., stvoren je savez među određenim državama Europske unije (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka), koje su uklonile sve granične kontrole na kopnu, moru i u zrakoplovnim lukama kako bi pospješile slobodu kretanja ljudi i ostvarile zajedničku viznu politiku. Postupno su se u schengenski prostor uključivale i ostale članice EU-a te Island i Norveška, a Sporazum je postao sastavnim dijelom Ugovora o EU. (Hina)