Sudionici tržišta kapitala iščekuju sekuritizirane vrijednosnice

Iako će novi vrijednosni papiri, ponajprije obveznice, diverzificirati portfelj institucionalnih ulagača, ulaganje u njih bit će ograničeno, i to zbog HNB-ovih mjera kojima se bankama ograničava ulaganje u taj vrijednosni papir, trenda rasta kamatnih stopa te 'bull runa' na dionicama

Piše: Lidija Kiseljak

Prijedlog zakona o sekuritizaciji je gotov, a nakon njegova donošenja očekuje se i skora primjena. Predviđa se da će banke biti prve koje će sekuritizirati svoj kreditni portfelj. Prema nekim procjenama sekuritizirati bi se mogla imovina vrijedna od 1,5 od dvije milijarde kuna. I iako će sekuritizacija za banke, a poslije i poduzeća, biti važna za prikupljanje svježeg novca, s nestrpljenjem je očekuju i sudionici tržišta kapitala. Naime, banka će moći 'prodati' svoj portfelj samo putem vrijednosnog papira.
- Obveznice osigurane sekuritiziranom imovinom nova su kombinacija povrata i rizika, dosad nepoznata na tržištu, dakle, nova prigoda za ulaganje i diverzificiranje portfelja - kaže direktor Arhivanalitike Velimir Šonje i dodaje da bi se i tako smanjio pritisak na financiranje banaka u inozemstvu.

Iako je mirovinskim fondovima, kao i svim institucionalnim ulagačima, trenutačno zanimljivije ulaganje u dionice, ipak iščekuju nove vrijednosne papire izdane putem sekuritizacije.
- Novi će vrijednosni papiri pridonijeti diverzifikaciji portfelja osobito zato što je malo korporativnih izdanja - kaže glavni portfelj-menadžer Erste Plavog mirovinskog fonda Goran Kralj i napominje da će u konačnici ulaganje u takve vrijednosne papire ipak ovisiti o ograničenjima i atraktivnosti pojedinog vrijednosnog papira.
S obzirom na veću atraktivnost dionica u konačnici će te nove obveznice vjerojatno biti instrumenti 'drugog reda'. Takav je, naime, slučaj s obveznicama već dulje vrijeme, ponajprije zbog mjera HNB-a kojima se ograničava bankama ulaganje u taj vrijednosni papir, zatim zbog trenda porasta kamatnih stopa te 'bull runa' na dionicama.

Rizici sekuritizacije

I koliko je god sekuritizacija atraktvna, toliko treba imati na umu da je riječ o kompleksnoj i sofisticiranoj financijskoj transakciji koja može donijeti i rizike, bilo komercijalne bilo pravne, u slučaju kad sudionici sekuritizacije ne bi mogli ispuniti svoje prije preuzete obveze. Primjerice, kako zaštititi kupca obveznice koja je izdana na temelju sekuritizirane imovine od mogućeg stečaja inicijatora, odnosno onoga na temelju čije je sekuritirane imovine obveznica izdana?
Modeli zaštite od takvih rizika mogu se načelno podijeliti u dvije skupine, kaže Bojan Fras iz odvjetničke kuće Žurić i partneri: na mehanizme odvajanja sekuritizirane imovine i poslova te mehanizme stečajne udaljenosti.
Mehanizmi odvajanja, kaže Žurić, uključuju pravila na temelju koji su nositelji sekuritizacije, odnosno posebni pravni subjekti, osnovani za obavljanje poslova sekuritizacije isključivo ovlašteni obavljati jedino poslove vezane uz sekuritizaciju, a ne i neke druge, primjerice uvoza i izvoza, trgovinskog zastupanja i sl., i dužni su voditi odvojeno sekuritiziranu imovinu od vlastite imovine.

Mehanizmi stečajne udaljenosti u nacrtu zakona zastupljeni su uvođenjem zakonskoga založnog prava imatelja vrijednosnih papira na dijelu sekuritizirane imovine koja odgovara izdanoj vrijednosnici, što praktično isključujue imovinu koja je prije sekuritizirana iz stečajne mase, nastavlja Žurić. Predložen je i sustav isključenja prava stečajnih tijela, odnosno njihove ovlasti da određene ugovore stečajnog dužnika mogu nastaviti ili prestati ispunjavati, već prema njihovu izboru. Svrha tih mehanizama jest, prije svega, zaštita ulagatelja, odnosno stjecatelja vrijednosnih papira izdanih radi sekuritizacije, i to podjednako od rizika stečaja inicijatora i od mogućih zloporaba na strani nositelja sekuritizacije koje bi mogle nastati kao posljedica koja služi gotovo isključivo za isplatu vrijednosnica izdanih radi sekuritizacije, a koje mogu dospjeti na naplatu tek nakon duljeg razdoblja.