'Super anđeli' reformiraju Silikonsku dolinu

U Silikonskoj dolini pojavila se nova klasa investitora u usponu koja mijenja startup ekonomiju. Autor portala Fast Company Farhad Manjoo objašnjava kako nova grupa investitora, pod nazivom Super anđeli (Super Angel) mijenja način investiranja u perspektivne i nove ICT tvrtke.

Ovi vješti nametljivci predstavljaju hibrid između dva investicijska modela koja su dugo vladala obično mirnim svijetom financiranja startup tvrtki. Anđeli sakupljaju sredstva kao venture kapitalisti, ali ulažu kao anđeli (investitori) koji ulažu kapital za razvoj poslovanja u zamjenu za udio u vlasništvu ili konvertibilni dug. Također ulažu i iznose koji su negdje između ova dva modela, u prosjeku između 250 i 500 tisuća dolara. Zbog toga što su manji, brži i manje zahtjevni od venture kapitalista super anđeli uspijevaju prvi pristupiti najboljim novim idejama. Tako su Mint, Digg i Ustream nove kompanije u uzletu koje su pokrenute sredstvima super anđela.

Silikonska dolina je navikla na financiranje ideja koje uzrokuju poremečaje, ali ne i koje uzrokuju kolaps. Mnogi sada prijevremeno upiru prstom na super anđele i govore da će biti njihova krivica ako balon startup tvrtki pukne. Ova nervoza se čini prenapuhanom. Uistinu, usmjeravanjem i smanjivanjem venture kapitala super anđeli bi mogli gurnuti Silikonsku dolinu prema onome što već dugo nedostaje tom kraju – ekonomskoj realnosti. Predugo je financiranje tehnologije funkcioniralo kao kockarnica.

Venture kapitalisti ulažu milijune dolara svake godine istovremeno očekujući da će većinu izgubiti. Strategija je ta da na svakih sto promašenih projekata jedna isplata veličine Googlea vraća uloženo. No, odnos prema biznisu kao da je rulet često gura nove kompanije da se ponašaju nerazumno. Da bi se prodale ili izašle na burzu kako bi zadovoljile venture ulagače nove kompanije prikupe previše novca, šire se prebrzo ili nude proizvode besplatno. U zadnjih deset godina završno sa lipnjom 2010. godine industrija venture kapitala 'povratila' je – 4.2 posto kapitala.

Super anđeli daju startup kompanijama mnogo manje novca, ali i očekuju mnogo manje zauzvrat. Obično se ne uključuju u upravljanje tih kompanija, već uzimaju mali dio kompanije te isplaćuju sredstva tjedno umjesto mjesečno. Ovo oslobađa poduzetnike da rade na izradi odličnih proizvoda umjesto da se brinu o ispunjavanju želja investitora – što je na kraju krajeva jedini način da ostvare uspjeh. Ironija je da će bez obzira što donose nova sredstva u tehnološki sektor super anđeli možda doprinjeti ispuhivanju balona koji je u stvaranju. – Razlog što su loše startup tvrtke financirane u dotcom eri je taj što je mnogo loših investitora bacalo novac na njih – kaže Paul Graham, osnivački partner u startup tvrtci Y Combinator. – Nitko nije očekivao stvarni profit. Svi su ih samo htjeli prodatisljedećoj budali.

Za razliku od njih, super anđeli, predvođeni većinom veteranima nekih od najuspješnijih startup tvrtki u Silikonskoj dolini, uključujući Ron Conwaya (PayPal), Jeffa Claviera (Yahoo) i Mike Maplesa (Twitter), nisu glupi investitori. Njihov interes ne leži u prodavanju dionica na burzi lošim investitorima, već u stvaranju mnogo pouzdanijih ishoda. Na primjer, 2009. godine nekoliko super anđela su uložili u Hot Potato. Nekoliko mjeseci poslije Facebook je kupio Hot Potato za 10 milijuna dolara. To može izgledati kao kiki-riki u odnosu na milijarde koje je Google zaradio kada je izašao na burzu, ali je to bio izvanredan povrat sredstava za tako kratko vrijeme. Ako super anđeli budu uspjevali pretvoriti male investicije u prodaju od 10-20 milijuna dolara svake godine, zasigurno će ostvariti mnogo bolje rezultate nego venture kapitalisti.

Da li to znači kraj za venture kapital? Neki tvrde da bi povećanjem konkurencije super anđeli mogli natjerati venture kapitaliste da postanu fleksibilniji. Druga mogućnost je da će venture kapitalisti izaći iz internet sektora i koncentrirati se na industrije koje su prikladnije njihovoj veličini, odnosno kapitalno intenzivnim sektorima kao što su bio-tehnologija, zelena energija i telekomunikacijska infrastruktura. Na to bi mogle ukazivati i nedavne investicije od 1.1 milijardu dolara u Clearwire, 4G pružatelja telekomunikacijskih usluga, te 400 milijuna dolara u Bloom Energy. (Zlatko Salahović)