Sutra predstavljanje strategije za kožnu i tekstilnu industriju

U pet godina za te dvije industrije trebalo bi izdvojiti otprilike dvije milijarde kuna. Kad je riječ o tekstilu, predviđa se osnutak agencije HARTI, koja bi se, prije svega, brinula o gradnji klastera, kao i posebnog centra za dizajn. Strategija za kožnu industriju predviđa povećanje distribucije putem mreže Borova

Prouči li se SWOT analiza tih dviju industrija, vidi se da je gotovo jednaka za obje. Tako se u strategiji među slabostima navode niska produktivnost i profitabilnost, niske plaće, nedostatak novca, niska razina tehnološke opremljenosti itd. I u kategoriji snage zajednička im je tradicija, iskustvo u temeljnim proizvodnim operacijama te izgrađeno ime vodećih proizvođača. Zbog plaća većih od onih u nerazvijenim zemljama tim industrijama prijeti prekid lohn poslova, povećani uvoz i cjenovna konkurencija, posebno iz azijskih zemalja, konkurencija jakih međunarodnih korporacija s prepoznatljivom robnom  markom itd.

No obje industrije imaju prilike, stoga cilj ove vlade njihov opstanak. Potrebnim smatra, među ostalim, stvaranje vlastite robne marke, rast proizvodnosti, poboljšanje dizajna i organizacije te veće ulaganje u marketing, istraživanje tržišta, promociju i razvoj vlastite trgovačke mreže. I dok se strategija za tekstil temelji na horizontalnom konceptu, u kožnoj se industriji planira primijeniti vertikalni koncept razvoja klastera radi razvoja nacionalne robne marke. Tomu bi pripomogla velika prednost koju ima domaća kožna industrija - kvalitetna goveđa koža.

Da bi se poduzele mjere, trebalo bi ih definirati operativnim programom koji bi sadržavao strukturu i dinamiku ulaganja u razvojne programe, strukturu i dinamiku izvora financiranja te procjenu očekivanih učinaka, s restrukturiranjem i bez njega. U kožnoj je industriji riječ o deset razvojnih programa čija bi cijena u pet godina bila gotovo pola milijarde kuna. Oko 20 posto tog novca trebalo bi izdvojiti za tehnološku tehničku obnovu proizvodnje, a isto toliko za kadrovsko restrukturiranje i zbrinjavanje tehnološkog viška. Nadalje, slijede razvoj poduzetništva, koopreracije i robne marke, razvoj distribucije te infrastruktura i odlaganje industrijskog otpada. Za tekstilnu industriju treba izdvojiti tri puta više novca, otprilike 1,6 milijardi kuna. I tu bi najveći dio bio usmjeren na program tehnološke tehničke obnove i za kadrovsko restrukturiranje.

Bez restrukturiranja ciljevi se ne mogu postići, smatraju autori strategije, a ono podrazumijeva smanjenje troškova proizvodnje, efikasniju upotrebu opreme, strojeva i tehnologije i učinkovitiji proizvodni proces. Rast proizvodnosti preduvjet je i povećanja plaća. Kao i kod tekstilne, i u kožnoj se industriji za pojedine tvrtke planira prihvatljivijim dislokacija proizvodnih jedinica i upotreba lokacijske rente. U razvoju distribucije u kožnoj industriji predviđa se razvoj nacionalne distribucijske mreže, a autori predviđaju da se ona temelji na distribucijskoj mreži Borova.

O tekstilnoj industriji brigu bi vodila posebna agencija HARTI (Hrvatska agencija na razvoj tekstilne industrije, koja bi koordinirala razvoj tekstilne industrije, suradnju s lokalnom zajednicom, potrebno okrupnjavanje, neizbježno kadrovsko restrukturiranje, ulaganje u znanje i tehnologiju, smanjenje troškova uz pomoć drukčijega sustav distrubucije, razvoj klastera te moguću dislokaciju proizvodnje). Osnovni bi joj bio cilj gradnja klastera. Zbog vođenja brige o tekstilnom dizajnu u strategiji se predviđa osnivanje hrvatskog centra za tekstilni dizajn.

Zbog racionalizacije troškova strategija za tekstilnu industriju predviđa organiziranje zajedničke distribucije na treća tržišta, a kroz program dislokacije predviđa se mogućnost premještenja proizvodnje, što uključuje i mogućnost dogovora s lokalnom zajednicom o zamjeni nekretnina. Osnutak agencije planira se i u kožnoj industriji. Ta bi agencija imala ulogu menadžera zajedničkih razvojnih aktivnosti - pružala bi usluge, brinula se o usklađenom djelovanju korisnika u komplementarnim programima i projektima, angažirala odabrane stručnjake za pojedina područja i stvarala mrežu vanjskih institucija i suradnika vodeći brigu o racionalnosti vlastitog financijskog poslovanja.   (Lidija Kiseljak)