Suvremeni je menadžer scenski igrač

Scena je priređena na godišnjoj skupštini dioničara, sastanku s poslovnim partnerima ili... Od lide-ra se očekuje da bude uvjerljiv i pojavom i nastupom i da improvizira ako treba

Piše: mr. Ratka Jurković,
direktorica norveško-hrvatske kooperacije konzultanata Svan Consulting,

Posljednjih godina svjedoci smo svojevrsne prekretnice u teoriji o poslovnom vođenju. Naglasak se sve češće stavlja na tzv. 'vođenje iznutra', bitnim postaje artikulacija i izražavanje vlastitih iskustava, nje-govanje i otkrivanje lidera u sebi.

Veća se važnost pridaje nekim gotovo metafizičkim vještinama i pojmovima kao što su integritet, refleksivnost, introspekcija, emocije, duh i duša, otvorenost novim iskustvima i izgradnja vrijednosnog sustava. Poslovno vođenje više se ne doživljava kao racionalna, politički i moralno neutralna disciplina u kojoj lideri ostvaruju ciljeve na način objektivne i hladne ekspertize.

Taj se zaokret dogodio kao odgovor na sve složenije poslovno okružje koje početkom novog stoljeća uvelike karakterizira promjenjivost i nestabilnost. Poslovni čovjek za rješenjima poseže u područja koja su se početkom 90-ih smatrala banalnima i stvara novi pojam 'bricolage'.

On označava slobodno preuzimanje pojmova i koncepcija iz svih aspekata društvenog života (sporta, biologije, borilačkih vještina, psihoterapije, tehnologije itd.) kako bi se objasnili menadžerski pojmovi. Jedno od takvih rješenja uro-dilo je povezivanjem umjetnosti i menadžmenta i u teoriji i u praksi.

Individualci u organizaciji

Među ostalim, izvor inspiracije modernog menadžmenta postali su različiti načini scenskog izvođenja. Nove generacije menadžera neposredno iz iskustava kazališta uče kako nastupati na 'organizacijskoj pozornici'.

Koreograf Mark Morris okarakterizirao je sebe kao pravog autokrata u kazalištu sastavljenom od velikog broja kreativnih individualaca koji su antipod timskim igračima. Morris ih je usporedio s mušičavim primadonama.

Autokratski stil naredbe i kontrole jedino je što može pomoći da se kreativna tema pro-fesionalno izvede. Sličnost s njegovim načinom vođenja možemo uočiti i u ostalim kreativnim organiza-cijama, npr. internetskim kompanijama koje zapošljavaju visokokreativne informatičke genijalce koji se teško prilagođavaju organizacijskim strukturama.

Organizacijska pozornica mjesto je na kojem lideri kao glumci pričaju priču jedne korporacije služeći se povijesnim prikazom podataka ili pričajući o viziji i budućnosti sadržanoj u operativnim i strateškim planovima.

Organizacijska pozornica mjesto je verbalne i neverbalne komunikacije, dijaloga ili monologa, drame, komedije ili tragedije. Dizajn i arhitektura organizacijske scene (veličina i odvojenost uredskih prostora, parkirališnih mjesta, restorana i sl.) odredit će u kojoj je mjeri prisutan hijerarhijski ustroj kompanije.

Scenski nastup u kostimu

Bitan su element, uz scenu i scenski nastup, i kostimi. Poslovna kultura odijevanja govori mnogo o tipu kompanije i cjelokupne industrijske grane i stvara svojevrsni imidž koji kompanija predstavlja svojoj okolini - investitorima, dioničarima i ostalim vanjskim elementima tvrtke.

Nije zanemariv ni doprinos eksperimentalnoga kazališta koje je u menadžersku edukaciju unijelo pojam improvizacije. Improvizacija je jedna od vještina kojom se potiče inovativnost i kreativnost i ublažavaju posljedice promjenjivog poslovnog realiteta.

Jedna od glavnih odlika eksperimentalnoga kazališta, uz često izraženu društvenu poruku, jest moć improvizacije vidljiva u dijalogu glumaca i publike, izmjeni uloga, aktivnom slušanju i mogućnosti slobodnog izražavanja riječju i pokretom.
_____________________________

Kazališni prizor u Deutsche Banku

Istraživanje njemačke znanstvenice Brigitte Biehl provedeno na primjeru njemačkog diva Deutsche Banka povezalo je odrednice teatra i godišnje skupštine dioničara. B. Biehl tvrdi da menadžeri uz os-novnu financijsku pismenost moraju graditi i soft elemente kao što su imidž i reputacija. U vezi s tim menadžeri nalikuju na strateške glumce koji plijene svojom izražajnom aurom kompetencije i pouzda-nosti. Koristeći se kazališnom teorijom, Biehlova je opisala jednu godišnju skupštinu Deutsche Banka.

Temelji scenskog nastupa postavljeni su s jedne strane izborom dvorane, rasvjete i ozvučenja te dizaj-nom prostora s pomoću boja i različitih dizajnerskih motiva, a s druge strane distanciranim odnosom prema publici (kao što i klasična pozornica odvaja glumca od publike).

Glavni je lik izvršni direktor čija se prezentacija, u obliku monologa, čeka cijelu večer. Njegov se izvješ-taj, zapravo priča o kompaniji, mora dojmiti ulagača, a da bi ih uvjerio u ono što izlaže, da bi ih prido-bio, koristi se sugestivnim metaforama i retorikom. Uz verbalni izričaj tu su i neverbalni indikatori me-nadžerske kompetencije kao što su skupocjeno odijelo, pozicija na pozornici, mimika lica te ostali oblici govora tijela.

www.svanconsulting.com