Svaka druga likvidna dionica potonula više od 70 posto

Sredinom listopada prošle godine, znači, prije nešto više od godinu dana, dionički indeks Zagrebačke burze - Crobex dosegao je vrijednost od 5.393 boda, što je bila i njegova najviša ikad dosad dostignuta razina. Kako se, pak, njegova vrijednost sada spustila na samo 2.193 boda, proizlazi da je u nešto više od godinu dana Crobex potonuo 60 posto.

Analitičari su izračunali da je unazad godinu dana svih 30-ak najtrgovanijih, pa i najlikvidnijih dionica završilo u minusu. Pri tome najmanje potonuće, od 18,7 posto, bilježi dionica Ine, zatim dionice  Petrokemije (33,6 posto) i Belišća (39 posto) te dionica HT-a (minus od  40,5 posto). Najjači pad cijene, od čak 89 posto, imala je dionica Viadukta, dionica Hidroelektre niskogradnje bilježi, pak, minus od 85, a dionica Tankerske plovidbe od 81 posto, dok su dionice Tehnike i  Jadroplova imale pad po 80-ak posto. Zanimljivo je i to da je svaka druga likvidna dionica u sustavu Crobexa unazad godinu dana na vrijednosti  izgubila i više od 70 posto.

Iako je u novijoj povijesti Zagrebačke burze, odnosno od osamostaljenja  Hrvatske pa do danas - bilo najmanje pet, šest većih uzleta ili  otklizavanja Crobexa, možemo ipak reći da je ovogodišnje otklizavanje u kontinuitetu vjerojatno i najdulje, a u postocima i najviše. Naime, od 3. siječnja do 25. listopada ove godine Crobex je pao 56,5 posto. Drugi najveći pad dogodio se prije deset godina, odnosno od 22. srpnja do 1. rujna 1998. godine, kad je (mnogi kažu da se to dijelom dogodilo i zbog tadašnje 'ljetne ruske financijske krize') Crobex u nepunih mjesec i pol dana oslabio čak 49 posto. Po 30-ak posto na vrijednosti naši su burzovni indeksi, pak, gubili u dva navrata: od 1. listopada do 14. studenoga 1997. te od 2. srpnja do 30. rujna 1999. godine.

U proteklih , pak, mjesec dana bili smo svjedoci i tjednih 'padova' ili 'skokova' između 25 i 28 posto. Veći pad po intenzitetu bio je i onaj od 9. travnja do 2. lipnja 1998. kada je Crobex oslabio 22 posto, a nešto manji je i onaj najnoviji pad - od 13,4 posto - koji se dogodio proteklog tjedna. I još malo o različitosti (ne)prilika i kretanja. Naime, onom unatrag godinu dana rekordnom rastu Crobexa, podsjetimo, potpomogla je i činjenica da su se deseci milijardi kuna od nerealizirane kupnje dionica HT-a tada 'slili' ponovno u dionice i na burzu. Mada se nedavno priželjkivao sličan 'scenarij' i s dionicama Ine, to se, na žalost, nije dogodilo. Naime, velikim i malim dioničarima Ine nedavno je, istina, vraćeno oko 6,3 milijarde kuna od  prodaje 'paketa' dionica Molu - ali se pozitivna, odnosno  očekivana 'oživljavajuća' kretanja na burzi ipak nisu dogodila.

Sada je, pak, izvjesno da se neće ni dogoditi neki veći upliv toga novca s obzirom i na sadašnje poprilično nepredvidivo (financijsko) stanje na globalnim i  na našem tržištu kapitala, a i zbog općeg stanja globalne i domaće ekonomije. Većina analitičara kaže da ih i više od dosadašnjeg pada Zagrebačke burze brinu i skromni burzovni redovni promet te kronična nelikvidnost, kojoj, čini se, nema kraja. Zanimljivo je da ni dobri devetomjesečni poslovni rezultati, recimo, nekih građevinskih, pa i bankarskih tvrtki - nisu znatnije potakli potražnju, odnosno nisu bili 'motivirajući faktor' koji  utječe i na izmjenu vrijednosti ili potražnje dionica. Sve to, dakako, dodatno zbunjuje neke još do jučer i dosta 'glasne' analitičare, koji ovih dana više i ne žele otvoreno prognozirati: gdje je kraj potonuća dionica  i  tržišta.

Drugi, pak, nešto optimističniji analitičari kažu da je ova razina Crobexa toliko niska da samo neki izvanredno loši utjecaji (kakvi su, recimo, bili nedavni bankroti nekih američkih ili europskih banaka ) mogu indeks još za koji postotak spustiti prema dolje. Ponavljaju i da punog oporavka dionica, pa i našeg tržišta nema - bez većeg pritjecanja likvidnih sredstava. Na kretanje domaćega dioničkog tržišta u narednim će mjesecima, kažu, uz globalne financijske (ne)prilike, najviše utjecati domaći i strani institucionalni investitori, odnosno ukupni povratak optimizma i volje investitora za daljnja ulaganja.    (Nikola Prskalo)