Svaka kuna uložena ove godine iduće će vrijediti pet puta više

Konferencija o internacionalizaciji poslovanja i inovacija u organizaciji Poslovno-inovacijskog centra BICRO i Hrvatske gospodarske komore održao se u Zagrebu.

Glavni cilj konferencije je analizirati i poduzetnicima približiti postojeće nacionalne i europske sustave i strukture koji potiču i doprinose razvoju inovativnih i međunarodno aktivnih tvrtki, te na taj način potaknuti hrvatska poduzeća na aktivno djelovanje u pravcu internacionalizacije poslovanja i usmjeravanja prema inovativnom razmišljanju i poslovanju.

- Povezivanje internacionalizacije poslovanja i inovacija je glavni iskorak ka razvoju hrvatske konkurentnosti – uvodne su riječi Vesne Trnokop Tanta, potpredsjednice Hrvatske gospodarske komore. Direktor Poslovno-inovacijskog centra Dalibor Marijanović istaknuo je da su hrvatski poduzetnici putem BICRO-a, osim 180 milijuna kuna, dobili i novi pogled na izradu projektne dokumentacije koja predstavlja bazu za plasman na inozemno tržište.

 – U ovome trenutku, Hrvatska je u području istraživanja i razvoja spremna koristiti strukturne fondove već sada. Ipak, 2011. godina bit će godina izazova na području istraživanja i razvoja, te će biti teško pronaći sredstva za širenje baze korisnika. No, svaka uložena kuna ove godine, iduće će vrijediti 5, 6 kuna – najavio je Marijanović. Isticanju važnosti internacionalizacije poslovanja pridružio se i Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. – Međunarodne aktivnosti malog i srednjeg poduzetništva, uz potporu Europske poduzetničke mreže i BICRO-a, preduvjet su rasta i konkurentnosti – rekao je.

- Koordinacija  aktivnosti i povezivanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva s ključnim institucijama te neposredni kontakt s poduzetnicima ključni su preduvjeti intenziviranja nastupa naših gospodarstvenika na inozemnom tržištu – naglasila je državna tajnica za poduzetništvo MINGORP-a Tihana Kraljić. O stategiji internacionalizacije poslovanja govorio je i James Allen iz Generalnog Tajništva Europske komisije, predstavivši  strategiju usmjerenu na zapošljavanje i rast te promicanje i provedbu strukturalnih reformi Europa 2020. – Prioriteti Strategije su razvijanje ekonomije bazirane na znanju i inovacijama, promoviranje efikasnije, 'zelenije' i kompetitivnije ekonomije te inkluzivni rast – naglasio je Allen, dodajući da je Inovacijska zajednica Europske komisije nositelj Strategije.

Potpredsjednica HGK za međunarodne odnose Dunja Konjevod i direktorica Predstavništva HGK u Bruxellesu Dragica Martinović nastavile su jutarnji dio programa prezentiranjem uloge Komore u internacionalizaciji poslovanja. – Svaki iskorak u izvoz traži znanje i pružanje pomoći u pronalaženju partnera, a HGK poduzetnicima pruža potporu u edukacijskom i operativnom smislu već dvadeset godina – istaknula je Konjevod, upućujući na dosadašnje i buduće aktivnosti Komore. Aktivnosti su prvenstveno vezane uz informiranje, izdavanje dokumenata za vanjsku trgovinu i publikacija, organiziranje poslovnih susreta i poslovno-informacijskih servisa za povezivanje hrvatskih tvrtki, te edukaciju i savjetovanje gospodarstvenika. Dragica Martinović održala je prezentaciju o ulozi Predstavništva HGK u Bruxellesu, navevši načine na koje Predstavništvo pomaže gospodarstvenicima i istaknuvši važnost članstava HGK u europskim udruženjima i mrežama.

U nastavku konferencije, koncipirane u obliku predavanja u dopodnevnom dijelu te u vidu ciklusa radionica u popodnevnom dijelu, između ostalog je održan okrugli stol o projektu ''Eureka''. Cilj projekta je razvoj novih koncepata upravljanja i kontrole za fleksibilne distributivne proizvodne sustave koji se oslanjaju na simultani razvoj u područjima komunikacije, informatike i elektronike. Realizacijom projekta dobit će se velika prednost u protoku informaciju u realnom vremenu, što omogućuje bržu reakciju, brže odluke i informiranost svih sudionika u procesu.

Generalno, sudionici konferencije zaključili su da su hrvatskom gospodarstvu potrebne strukturalne promjene u strateškoj orijentaciji prema međunarodnom tržištu te da državna struktura treba u većoj mjeri poticati okruženje koje omogućuje inovacije. Također, složili su se da treba jače povezati platforme znanstveno-istraživačkih institucija i malih i srednje velikih poduzeća.  (K. D., P. D.)