Sve opasnosti i poneka prilika Jadrankinog paketa
Poduzetnici su oprezni u komentiranju mjera iz premijerkina paketa. Još ne znaju što se zapravo krije iza natuknica koje krasno zvuče.
Mahom pozdravljaju najavljeno rješavanje problema nelikvidnosti, ali skeptični su ima li dovoljno političke volje za provođenje te i drugih najava. Smeta im što mjerama nije obuhvaćen obračun sa sivom ekonomijom i prekomjerenim uvozom te što u programu nema dovoljno izvoznih aktivnosti. Više u ovotjednoj temi tjedna iz pera Bojane Božanić.
'Porezna reforma' naoko je najkorektniji dio premijerkina paketa. Između ostalog, porezi su prevažni da bi se o njima odlučivalo samo s jednim nametnutim zadatkom-kako spasiti proračun?! Što Vlada neće promijeniti u porezima da snizi cijenu rada možete pročitati u novom, 239. broju tjednika Lidera u zanimljivom članku Gordane Gelenčer. Treba pravodobno upaliti crvenu lampicu. Crvena lampica trebala bi signalizirati da je riječ o tvrtki zreloj za stečaj. Danas je takvih tvrtki u Hrvatskoj mnogo, a samo onih s blokiranim računom više od 180 dana nešto više od 15 tisuća. U tom su smislu najavljene izmjene Stečajnog zakona koje bi trebale potaknuti pokretanje stečajeva na vrijeme, a ne, kao (do)sad, kad bude prekasno. U priči 'Šimonović obećava brže postupke, ali nema stečajne upravitelje' novinari Matilda Bačelić i Ivica Grčar osvrnuli su se na HUP-ov radni ručak održan u utorak u kojem je ministar Šimonović najavio svoj stečajni marš. Ma koliko izmišljen bio, navodni topnički dnevnik iz šumarka u BiH postaje snažan instrument za političko preoblikivanje postjugoslavenskih država u postjugoslavenski prostor. Više o topničkim dnevnicima pročitajte u još jednoj odličnoj kolumni Višnje Starešine. Novinari Tatjana Brebrić i Amir Kulenović razgovarali su s Petrom Vlaićem, predsjednikom Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda. Njegovo mišljenje o ulasku u HEP i HPB, ali i ostale aktualnosti pročitajte u ovotjednom intervjuu.
Jedina hrvatska konditorska tvrtka koja je u prošloj godini imala znatniji porast prihoda i izvoza upustila se u borbu sa snažnom konkurencijom na 25 stranih tržišta. O planovima kako misle ispuniti misiju udvostručavanje prihoda pročitajte u priči Amira Kulenovića koji je obradio kompaniju Koestlin. 'Povratak Račanova protukandidata', naslov je priče o liku i djelu Ive Družića, novog predsjednika NO-a Zagrebačkog holdinga. Da li je ZG holding konačno dobio ekonomista ili još jednog političara doznajte u članku Ivice Grčara. Antenski sustavi na Jadranu ostaju bez hrvatskih televizija, ali strani turisti ionako gledaju satelitske programe. Veći problem biti će u velikim zagrebačkim zgradama. Kolika je njezina stvarna cijena te tko će digitalizaciju televizije iskoristiti kao priliku pročitajte u članku Marije Čekade . Šezdesetak posto građana Hrvatske sudjeluje u nagradnim igrama, a 27 posto zbog toga kupi proizvod. Zašto sms poruke pobjeđuju izrezivanje i slanje kupona u članku o nagradnim igrama Tatjane Brebrić.
Jason Fried i David Heinemeier , osnivači i direktori IT tvrtke 37signals, ruše sve dosadašnje poslovne postulate: od planiranja i odnosa prema konkurenciji do sastanka i radnog vremena. Zanima vas o čemu se radi. Pročitajte u članku 'Zaboravite planiranje, prepustite se kaosu na tržištu' koji je napisala Kristina Kardum. Isključi li se oduševljenje hrvatskim mjerama za oporavak, MMF , kojem se pridružila svjetska banka bavio se obuzdavanjem financijskog sektora. O odnosima MMF-a i Svjetske banke piše Vanja Figenwald. Najprije je inače inertna Američka regulatorna agencija objavila da će podići tužbu protiv jedne od najvećih investicijskih banaka na svijetu Goldman Sachsa zbog varanja na financijskoj kladionici, a onda su glas digli i Europljani. O čemu se radi? Pročitajte u ovotjednom feljtonu koji donosi priču o Lloydu Blankfeinu, šefu Goldman Sachsa. Inopoduzetnik kojem primjerice, hrvatski poduzetnik popravi pokretno dobro ima pravo na povrat PDV-a koji mu je zaračunan na uslugu popravka. Više u Savjetniku Marije Zuber, i njezinoj priči: Povrat poreza inopoduzetnicima poticaj je za poslovanje s domaćima.
Hrvatski telekom preuzeo je titulu najvrjednijega hrvatskog korporativnog brenda zamijenivši s prvog mjesta najveću hrvatsku naftnu kompaniju Inu na listi 100 najvrjednijih hrvatskih brendova u 2010. koju objavljujemo u prilogu 'Uspješni brendovi' koji izlazi u sklopu novog, 239. broja tjednika Lidera.