Sve pesimističniji pogled naprijed

Iako zadovoljstvo sadašnjom situacijom neznatno raste, očekivanja od poslovanja u idućih šest mjeseci sve su pesimističnija, pa indeks tone sve dublje u kvadrant koji opisuje stanje ekonomske recesije.

piše Karolina Krpeljević

Kretanja poslovnog indeksa optimizma potvrđuju tvrdnje ekonomskih stručnjaka da smo tek sada na početku krize. Iako zadovoljstvo trenutačnom situacijom i dalje neznatno raste, očekivanja od poslovanja u idućih šest mjeseci sve su pesimističnija, pa indeks tone sve dublje u kvadrant koji opisuje stanje ekonomske recesije. Naspram svibnja indeks je u lipnju manji 0,8 postotnih bodova; trenutačno je 88 postotnih bodova.

Potrošnja turista
Poslovnom pesimizmu u lipnju oduprli su se jedino turistički radnici i trgovci koji se raduju ljetnom radnom vremenu i većoj potrošnji turista. Najveći porast optimizma zabilježen je u sektoru trgovine. Sezona svake godine utječe na porast optimizma trgovaca, ali ove je godine osjećaj zadovoljstva sadašnjom situacijom kao i porast očekivanja rezultat ne samo početka ljetne sezone nego i promjena radnog vremena. Promet od trgovine na malo u travnju 2009. u odnosu na ožujak 2009. nominalno je bio veći 9,9%, a realno za 8,6%, čemu se ne trebamo čuditi jer su u travnju bili uskrsni blagdani. 

Prema istom lanjskom razdoblju nominalno je bio manji 11,9%, a realno 14,5%. Gledano kumulativno, od siječnja do travnja ove godine taj je promet bio nominalno manji 14,0% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je realno manje 16,3%. Ti podaci govore nam da je optimizam koji vlada u tom sektoru za mnoge samo slamka kojom se želi izbjeći bankrot, a manje pravo zadovoljstvo poslovnim rezultatima.  Sektor građevinarstva doživio je veliki krah optimizma. Već godinama s početkom turističke sezone raste i indeks optimizma u građevinskoj industriji zbog povoljnog vremena i očekivanih završetka radova, odnosno realizacije projekata. Ove godine indeks optimizma dosegnuo je svoju najnižu vrijednost u toj industrijskog grani od 83,5 postotnih bodova. Velik broj završenih radova koji se ne mogu prodati ili naplatiti prouzročio je smanjenje aktivnosti u tom sektoru i unijelo veliko nezadovoljstvo i pesimizam.

Osjetljive usluge
Osim građevinara pesimistični su bili i radnici u sektoru prijevoza i usluga. Sasvim očekivano, jer taj sektor ovisi o kretanjima u turizmu (putnički prijevoz) i industriji (robni prijevoz). Zrakoplovna industrija i obalni prijevoz u Hrvatskoj najpogođeniji su padom broja prevezenih putnika (pad od 6,3% i 11%), a zbog pada prevezene robe negativne posljedice na poslovanje najviše bilježi željeznički prijevoz (pad od 25,5%). Putnički će promet porasti tijekom ljeta, ali ne dovoljno da pokrije gubitke iz prvog tromjesečja. Znamo li da je taj sektor najosjetljiviji na promjene u gospodarstvu, možemo reći da su kretanja u sektoru usluga samo najava onoga što slijedi i u drugim sektorima.