Sve više zemalja okreće se novim gospodarskim silama

Pariški klub najbogatijih zemalja-kreditora obilježava 50. godišnjicu postojanja, suočavajući se s velikim promjenama koje nekadašnje zemlje-vjerovnike preobražavaju u pridošlice u skupini bogatih. Novo razdoblje otvorilo je pitanja o svrsi postojanja kluba, konstatirao je Jerome Sgard, istraživač Centra za studije o budućnosti i međunarodne informacije

     Taj klub je osnovan 1956. na sastanku 19 zemalja-vjerovnika Argentine a u svojoj 50-godišnjoj povijesti sklopio je oko 400 kreditnih aranžmana ukupne vrijednosti oko 500 milijardi dolara. Među članicama su, uz iznimku Australiju iz južne hemisfere, uglavnom zemlje iz sjeverne hemisfere, i to Austrija, Belgija, Kanada, Danska, Španjolska, Finska, Irska, Italija, Norveška, Nizozemska, Velika Britanija, Rusija i Švedska.

Danas se te zemlje suočavaju s novim izazovima poput jačanja utjecaja zemalja u razvoju te trenda otpisa dugova najsiromašnijim zemljama. Umjesto da traži zajam od Pariškog kluba, sve veći broj zemalja okreće se novim gospodarskim silama poput Brazila i Kine, koje su spremne otvoriti im svoje lisnice. S druge pak strane nove bogate zemlje otplaćuju svoje dugove.

Primjer su Alžir i Rusija koji su zahvaljujući rastu cijena nafte nedavno prije roka otplatili dio svog duga Pariškom klubu, lišavajući kreditore kamata. Novo razdoblje otvorilo je pitanja o svrsi postojanja kluba, konstatirao je Jerome Sgard, istraživač Centra za studije o budućnosti i međunarodne informacije (CEPII). Budući da u načelu krize više nisu tako brojne a smanjio se i broj zaduženih zemalja, kreditori iz Pariškog kluba gube dio po dio svog područja djelovanja, zaključuje Sgard.

 -Kada shvatite da možete biti ukinuti, potrudite se biti korisni, dodaje Xavier Mosca, ravnatelj francuske državne riznice i aktualni predsjednik Pariškog kluba, tvrdeći da njegova misija u ulozi partnera Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda i jamca transparentnosti i poštenog tretmana kada su u pitanju dugovi još nije završena. (H)