Svi imaju pravo na veću plaću rade li nedjeljom i blagdanima

Zakon o radu ne određuje iznos dodatka za rad nedjeljom i blagdanom, već se taj dodatak ugovara kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu, a mali poslodavci to moraju ugovoriti u ugovoru o radu.

piše mr. sc. Marija Zuber                                                                                 
savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije

Jedna od najvažnijih odredbi radnog zakonodavstva jest ona koja obvezuje poslodavca da radniku za obavljeni rad isplati plaću. Zakon o radu ne uređuje novčane iznose plaće, ali uređuje pravila kojih su se stranke radnog odnosa dužne pridržavati pri ugovaranju visine plaće. U gospodarstvu se iznos plaće na koju radnik ima pravo određuje kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i ugovorima o radu koje pri zasnivanju radnog odnosa sklapaju poslodavac i radnik. Ako je pravo radnika uređeno u više različitih izvora, primjenjuje se izvor koji je za radnika najpovoljniji. Ipak, Zakon o radu sadrži niz odredaba koje reguliraju način ostvarivanja prava na plaću, pa i visinu plaće. Među ostalime, određuje se da radnik koji iz bilo kojeg razloga radi nedjeljom ili u dane blagdana i neradnih dana, ima pravo na povećanu plaću. Istina, Zakon o radu ne određuje iznos dodatka za rad nedjeljom i blagdanom, već se taj dodatak ugovara kolektivnim ugovorima, a kod  poslodavaca koje ne obvezuje kolektivni ugovor, određuje pravilnikom o radu. Kod malih poslodavaca koji zapošljavaju manje od 20 radnika, pa nisu obvezni donijeti pravilnik o radu, a ne obvezuje ih ni kolektivni ugovor, povećanje plaće za rad nedjeljom i blagdanom mora se ugovoriti u ugovoru o radu.

Veća plaća
Za većinu zaposlenih nedjelja je dan tjednog odmora. Za radnika koji zbog potrebe posla mora raditi nedjeljom, povećana plaća je novčana kompenzacija za narušenu kvalitetu obiteljskog života i smanjenu mogućnost odmora i razonode. U zaključenim kolektivnim ugovorima najčešće je određeno da se rad nedjeljom plaća 35 posto uvećano u odnosu na rad u ostale dane. Primjerice, ako bruto plaća po satu rada običnim danom iznosi 42 kn, plaća za svaki sat odrađen u nedjelju iznosi 56,70 kn.Kod poslodavaca kod kojih je radni tjedan raspoređen u pet radnih dana, moguće je dva dana odrediti kao dane tjednog odmora. Ako je tako određeno, moguće je ugovoriti odnosno odrediti dodatak u plaći za rad na jedan od dana tjednog odmora (npr. za rad nedjeljom) ili za oba dana tjednog odmora (npr. i za rad nedjeljom i za rad subotom).

Takav primjer nalazimo u kolektivnim ugovorima državnih službenika i namještenika i u kolektivnim ugovorima za zaposlene u javnim službama. Kod njih se za rad nedjeljom plaća uvećava 35 posto, a za rad subotom 25 posto. U kolektivnim ugovorima u gospodarstvu gotovo da nema primjera ugovaranja dodatka za rad subotom. U granskim kolektivnim ugovorima s proširenim djelovanjem u gospodarstvu, dodatak u plaći za rad nedjeljom nije jednako reguliran. U djelatnosti trgovine, graditeljstva i u drvnoj industriji taj dodatak iznosi 35 posto, u djelatnosti ugostiteljstva 30 posto, a u putničkim agencijama 40 posto  

Dodatak u plaći za rad blagdanom
U brojnim je djelatnostima nužno odvijanje procesa rada i u dane blagdana, bilo zbog zahtjeva tehnološkog procesa, bilo zbog nekih iznimnih okolnosti. Stoga je zakonodavac odredio da radnik koji radi na blagdan, ima pravo na povećanu plaću. Uobičajeno da se povećanje plaće za rad blagdanom i neradnim danima ugovara u visini 50 posto, ali ima primjera obvezivanja poslodavca da radniku isplati i naknadu i plaću uvećanu za 50 posto. U drugom slučaju, ako poslodavac radniku isplaćuje i naknadu i plaću uvećanu za 50 posto, plaća za sat rada blagdanom je 2,5 puta veća od uobičajene. Dakako, ako je takav rad još možda i prekovremeni ili noćni rad, plaća se dodatno uvećava i za te dodatke.Prema granskim kolektivnim ugovorima s proširenim djelovanjem, zaposleni u djelatnosti trgovine i u djelatnosti putničkih agencija koji rade u dane blagdana imaju pravo na dva i pol puta veću plaću od redovne (naknada i plaća uvećana za 50 posto). Zaposleni u djelatnosti ugostiteljstva, graditeljstva i u djelatnosti drvne industrije imaju samo pravo na dodatak u visini 50 posto u odnosu na redovnu plaću.