Svi pogledi upereni u Ljubljanu

Nakon samo tri godine članstva u Europskoj Uniji, Slovenija je preuzela predsjedanje EU u sljedećih pola godine. No, članicu s najvećom inflacijom u Eurozoni od 5,6 posto čeka i vruće kamenje – pitanje statusa Kosova i paket mjera o obnovljivoj energiji

Slovenija je naslijedila, kako izvještava Eurobserver, goruće probleme: budućnost Kosova, srpske pokrajine na putu prema otcjepljenju, što je i jedno od najvećih izazova vanjske politike s kojom se EU suočava posljednjih godina. Članice EU sporo idu prema zajedničkom rješenju kako će se postaviti kad Kosovo proglasi neovisnost, a to  bi se moglo dogoditi nakon što u Srbiji budu održani predsjednički izbori. Procjenjuje se kako će deklaraciju o neovisnosti na Kosovu donijeti u veljači. Svaka od država EU pod predsjedanjem Slovenije vjerojatno će sama odlučivati hoće li podržati kosovsko otcjepljenje.     

No, osvrčući se na stav Beograda da EU treba poštivati suverenitet i teritorijalni integritet Srbije i prihvatiti je zajedno s Kosovom, slovenski veleposlanik u Srbiji Miroslav Luci je za srpsku televiziju B92 kazao da su proces pridruživanja i rješavanja statusa te srpske pokrajine dva odvojena procesa. Realno je, rekao je, da Srbija dobije status kandidata za EU do kraja 2008. godine, odnosno francuskog predsedavanja.

Slovenski premijer Janez Janša u svojoj poslanici o početku slovenskog predsjedanja EU najavio je pak kako će suoblikovati trajno rješenje za Kosovo i napraviti nove korake u postupnom širenju EU na države Zapadnog Balkana. Ljubljana je najavila kako će se usredotočiti općenito na Zapadni Balkan te se nada kako će na tradicionalnom ljetnom okupljanju europskih lidera uvjeriti kolege kako bi se i ta regija morala jače uključiti  u europska istraživanja i infrastrukturne projekte.

Europski mediji izvještavaju pak kako Slovenija ima i svoje vlastite probleme sa susjedima. Svađa s Hrvatskom oko zone ribarenja u Jadranskom moru problem je, kako piše austrijski Wirtschaftsblatt, koji se mora žurno riješiti kako se ne bi odužili pregovori o pristupanju između Hrvatske i EU. Kako je slovenski ministar unutarnjih poslova Dimitrij Rupel izjavio za TV Slovenija, Slovecni će pričekatu da se konstituira Hrvatski sabor, ali je u vezi s početkom ZERP-a rekao da treba pričekati i da počnu djelovati mehanizmi EU.

Uvjeren je da bi za Hrvatsku oni mogli imati “jako negativan učinak”. No, Slovenija mora riješiti i pitanje približavanja Bosne i Hercegovine i trgovinske nesporazume s tom zemljom. Kao predsjedatelji Eurpskom unijom, Slovenci će se morati pozabaviti i ciljevima EU da do 2020. godine smanji emisiju stakleničkih plinova, a već za nekoliko dana donosit će se odluka prema kojoj bi svaka pojedina EU zemlja trebala prionuti tom poslu.  

Slovensko predsjedanje EU, Europljani vide i kako svojevrsni pokus može li nova članica uspješno voditi Uniju. Većinom su uvjereni kako će mala zemlja biti još  posvećenija ostvarenju europskih ciljeva. U samo dvije godine, broj slovenskih predstavnika u Bruxellesu narastao je s 50 na 166, a Slovenci su najavili kako će svoje predsjedanje voditi prema irskom modelu. Dublin je, naime, jako uspješno vodio EU 2004. godine. (T. V.)