Svjetska banka: Hrvati ne žele raditi, a imaju najveće plaće u regiji

Rezultati najnovije studije Svjetske banke o Hrvatskoj pokazuju da sustav socijalne skrbi u našoj zemlji ne potiče ljude da sudjeluju na tržištu rada, objavio je Jutarnji.hr.

U članku Marine Klepo, portal Jutarnjeg lista navodi rezultate studije koji su oštra pljuska za socijalni sustav Hrvatske, što potkrepljuje primjerom: Za hrvatsku obitelj s pet članova u kojoj su oba roditelja slabo obrazovana i nezaposlena bolje je živjeti od socijalne naknade nego raditi!

Naime, ako otac dobiva naknadu za nezaposlenost od 1.200 kuna, a majka prima 400 kuna naknade za uzdržavanje, dječiji doplatak od 274 kune po djetetu i 1.663 kune za treće dijete u obitelji, te oba roditelja ‘na crno’ zarade tisuću do 1.420 kuna, njihova ukupna zarada iznosit će 6.506 kuna. To je više od stvarne neto plaće osoba sa zavšenom osnovnom školom koje rade u gospodarstvu!

S tako dobrim slaganjem državne pomoći u stvarnom se životu, vjerojatno, malo tko može pohvaliti, navodi se u članku. Međutim, to je primjer kojim Svjetska banka u najnovijoj studiji o Hrvatskoj želi pokazati da sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj ne potiče ljude da sudjeluju na tržištu rada. Stvara se kultura ovisnosti o naknadama i ljudi su manje motivirani tražiti posao. Stopa zaposlenosti radne snage u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi tek 57,1 posto, dok u mnogim zemljama EU prelazi 70 posto.

Posljedica toga je znatno sporji ekonomski rast nego što bi mogao biti. Ako bi Hrvatska uspjela dovesti stopu zaposlenosti na razinu ciljeva EU iz Lisabona od 70 posto, Svjetska banka procjenjuje da bi do 2025. mogla povećati razinu svog dohotka za 15,7 posto. Do 2040., pak, bolja iskorištenost radne snage zemlji bi donijela 22,9 posto veći dohodak.

Zašto je u Hrvatskoj sudjelovanje radne snage na tržištu rada tako nisko, osobito među muškarcima u naponu životne dobi? Među glavnim uzrocima svakako su demotivirajući mirovinski sustav i braniteljske nadnade: obiteljska i invalidska mirovina branitelja značajno prermašuju prosječnu plaću. U tekstu objavljenom na portalu Jutarnjeg lista navodi se i katastrofalna kvalifikacijska diskrepancija, čak i među stručnim kadrom:  ima premalo inžinjera, poslovnih i zdravstvenih stručnjaka, a istodobno postoji višak pravnih stručnjaka, umjetnika, stručnjaka za društvene znanosti, nastavnika, učitelja i profesora. (Jutarnji.hr)