Svjetske burze rasle, ali raste i strah od širenja proračunskih rupa

Nakon četiri tjedna neprestanog poniranja, na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, zahvaljujući podršci čelnika EU-a financijski uzdrmanoj Grčkoj, no ulagači su oprezni zbog zaoštravanja kineske monetarne politike i slabih gospodarskih pokazatelja iz SAD-a i Europe.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,9 posto, na 10.099 bodova, a za toliko je porastao i S&P 500, dosegnuvši 1.075 bodova. Nasdaq indeks skočio je 2 posto, na 2.183 boda. To je prvi tjedni rast tih indeksa nakon četiri tjedna poniranja. Na početku tjedna Dow Jones zaronio je, prvi puta nakon tri mjeseca, ispod psihološki značajne razine od 10.000 bodova, što je bila posljedica strahovanja ulagača od posljedica grčke dužničke krize.

Premda je grčko gospodarstvo malo, tamošnja ogromna proračunska rupa uzdrmala je povjerenje u euro i izazvala buru na europskom tržištu obveznica. Ulagači se plaše da bi eskalacija financijskih problema u eurozoni, s obzirom da Portugal i Španjolska također imaju goleme budžetske deficite, narušila oporavak europskih gospodarstava.

"Grčka je mala u odnosu na cijelu eurozonu, pa njezini problemi sami po sebi ne bi izazvali takvu zabrinutost. No, svi se plaše širenja 'zaraze' na druge zemlje i sličnih problema ne samo u Europi, nego i u drugim dijelovima svijeta. Ponovno se postavlja pitanje zdravlja globalnog financijskog sustava", kaže Brett Hryb, portfelj menadžer u fondu MFC Global Investment Management.

Ipak, polovicom tjedna tržište se smirilo, a Dow Jones vratio iznad razine od 10.000 bodova, nakon što su čelnici Europske Unije obećali pomoć Grčkoj, što je umanjilo strahovanja ulagača od izbijanja dužničke krize i u drugim članicama eurozone. No, pravila EU-a zabranjuju izravnu pomoć u slučajevima prevelike javne potrošnje, kao što je to u Grčkoj, pa će dužnosnici EU-a idućega tjedna morati osmisliti način kako konkretno pomoći toj zemlji.

"Čini se da čelnici EU-a ipak dovode stvari u red, pa je tržište pozitivno reagiralo i samo na to što su odlučili reagirati i što postoji nekakav plan. Vidjet ćemo kako će ga implementirati", kaže Stephen Carl, direktor u tvrtki Wiiliams Capital Group.

Uz to, još je niz pitanja na koja nema odgovora, pa se i idućih dana očekuje nesigurnost ulagača. Jedno od tih pitanja je i izlazna strategija američke središnje banke. Predsjednik Feda Ben Bernanke naznačio je prošloga tjedna u izvještaju Kongresu način na koji će središnja banka početi povlačiti stimulativne mjere s tržišta. Prvo će, kazao je, zaoštriti monetarnu politiku povlačenjem gotovine iz financijskog sustava, a potom povećati kratkoročne kamate.

U svom dosad najdetaljnijem predstavljanju strategije izvlačenja s tržišta, Bernanke je naznačio i da bi Fed uskoro mogao povećati diskontnu stopu, koju bankama naplaćuje za hitne kredite. Najavio je i da će povećati kamate koje plaća na depozite banka, što bi trebalo voditi povećanju kamata na kredite kompanijama i građanima, a to bi, pak, trebalo zaoštriti uvjete kreditiranja.

"Premda je američkom gospodarstvu još uvijek nužna podrška labave monetarne politike, u određenom trenutku Fed će morati pooštriti financijske uvjete", kazao je Bernanke. Premda je istaknuo da središnja banka još ne kani povećati cijenu novca, najave takvog razvoja događaja uznemirile su ulagače.

"Povlačenje Fedovih stimulativnih monetarnih i kreditnih mjera očekuje se prije ili poslije. Ipak, ulagači su uznemireni jer smo u jednom zamršenom tranzicijskom razdoblju, u nekoj vrsti lažnog svijeta, stvorenog poticajnim mjerama, i moramo se vratiti u normalno stanje. A to je zamršeno jer, dok će se monetarne vlasti iz nekih područja izvlačiti, u drugima će i dalje intervenirati. To bi za financijska tržišta moglo biti vrlo osjetljivo", kaže Paul Ballew, ekonomist u tvrtki Nationwide Insurance. Nesigurnost ulagača posljedica je, također, zaoštravanja monetarne politike Kine i slabih makroekonomskih podataka iz SAD-a i Europe.

Kineske monetarne vlasti neočekivano su u petak povećale razinu obvezne pričuve banaka, već drugi puta u nešto više od mjesec dana, kako bi usporile rast kreditiranja i 'pregrijanog' gospodarstva, te tako uklonile inflacijske prijetnje. Kina je, izbjegavši recesiju, dosad bila jedan od glavnih pokretača globalnog oporavka, pa bi usporavanje rasta trećeg po veličini svjetskog gospodarstva moglo dovesti oporavak u pitanje.

Ulagače su pokolebali i podaci koji ukazuju na usporavanje oporavka u Europi. Gospodarstvo eurozone poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju samo 0,1 posto, dok je u prethodnom kvartalu rast bruto domaćeg proizvoda iznosio 0,4 posto. Pritom je njemačko, najveće europsko gospodarstvo stagniralo.

Ni najnoviji makroekonomski podaci iz SAD-a ne ulijevaju povjerenje. Doduše, promet u maloprodaji porastao je u siječnju 0,5 posto, što je više od očekivanih 0,3 posto, no podaci o zalihama u industriji i povjerenju potrošača slabiji su nego što se procjenjivalo.

"Sve je više povezanih problema. Tu je pitanje dužničke krize u eurozoni, usporavanje tamošnjeg gospodarstva, zaoštravanje monetarne politike u Kini i, konačno, anemičan oporavak američkog gospodarstva. Sve to unosi nesigurnost na tržište", kaže Quincy Krosby, strateg u tvrtki Prudential Financial.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 1,6 posto, na 5.142 boda. Frankfurtski DAX ojačao je 1,2 posto, na 5.500 bodova, dok je pariški CAC osvojio 1,0 posto, dosegnuvši 3.599 bodova. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 0,3 posto, na 10.092 boda. (H)