Svjetski burzovni indeksi porasli drugi tjedan zaredom

Prošloga su tjedna, drugog zaredom, cijene dionica na svjetskim burzama porasle, no znatno sporije nego tjedan dana prije jer je splasnula euforija potaknuta nadom ulagača da se financijski sustav oporavlja od krize.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna indeks Dow Jones porastao 0,75 posto, na 7.278 bodova, dok je indeks S&P 500 ojačao 1,58 posto, na 768 bodova, što je već drugi tjedan zaredom kako ti indeksi rastu. Indeks  Nasdaq skočio je, pak, 1,80 posto, na 1.457 bodova.

Polovicom tjedna cijene su dionica na Wall Streetu osjetno porasle, nakon što je američka središnja banka priopćila da će u idućih šest mjeseci kupovati državne obveznice za ukupno 300 milijardi dolara. To je šokiralo ulagače, jer Fed to nije činio još od 1960-ih godina, a sada se pridružio britanskoj i japanskoj središnjoj banci koje također kupuju državne obveznice kako bi izvukle svoja gospodarstva iz recesije.

Odluka Feda, usmjerena na poticanje kreditiranja i smanjenje kamata, izazvala je snažan rast američkih državnih obveznica, zbog čega su prinosi na 10-godišnje obveznice u srijedu zabilježili najveći dnevni pad od burzovne krize 1987. godine, a oštro su pale i kamate na 30-godišnje hipotekarne kredite. Tečaj je dolara, pak, oštro pao, pa je cijena eura skočila za gotovo 4 posto, na 1,35 dolara. Uz to, Fed je izvijestio o proširenju svog programa otkupa dugova i vrijednosnica hipotekarnih financijskih agencija na ukupno 850 milijardi dolara, što znači da će ukupno u financijski sustav ubrizgati više od 1.000 milijardi dolara.

"Ovi potezi imaju potencijala da smanje kamate na hipotekarne, ali i ostale potrošačke kredite, što bi trebalo potaknuti kupnju nekretnina i općenito kreditiranje. To je i snažan psihološki poticaj jer Fed pokazuje da će intervenirati na svaki mogući način, a ima puno oružja i municije", kazao je Bucky Hellwig, potpredsjednik u tvrtki Morgan Asset Management. Međutim, već drugoga dana te su Fedove odluke izazvale zabrinutost na tržištima.

Hoće li agresivni planovi središnje američke banke o ubrizgavanju više od 1.000 milijardi dolara u financijski sustav izazvati pad tečaja dolara i inflaciju? Fedov je cilj potaknuti smanjenje kamata i kreditiranje, no neće li to izazvati rast cijena nafte i drugih sirovina, a potom i benzina i prehrambenih proizvoda?

"Nakon prvotne euforije, koju su izazvale Fedove najave, uslijedilo je nekoliko analiza koje otvaraju neka pitanja", kaže Todd Salamone, potpredsjednik tvrtke Schaeffer's Investment Research. Stoga su se u četvrtak ulagači odlučili na dobitonosnu prodaju dionica, ponajviše financijskih, koje su prethodnih dana najbrže rasle. Tako je samo u četvrtak cijena Citigroupa pala više od 15, a JPMorgana 8 posto. Pritom je KBW, indeks bankarskog sektora, nakon 11-postotnog skoka dan prije, u četvrtak potonuo više od 9 posto.

Među najvećim gubitnicama u financijskom sektoru bila je prošloga tjedna i dionica American Expressa, nakon što su analitičari brokerske tvrtke Friedman, Billings, Ramsey procijenili da bi Amex u ovoj i idućoj godini mogao poslovati s gubitkom, zbog rasta nezaposlenosti i sve većeg broja Amerikanaca koji ne plaćaju dugove na kreditne kartice.

Od triju vodećih indeksa na Wall Streetu najveći rast zabilježio je indeks Nasdaq, koji je sastavljen uglavnom od dionica tehnoloških kompanija. Rast tog indeksa od 1,8 posto zahvaljuje se vrtoglavom, 80-postotnom rastu cijene dionice Sun Microsystemsa, nakon članka u Wall Street Journalu da bi IBM mogao preuzeti tu kompaniju po cijeni dionice od 10 do 11 dolara.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,37 posto, na 3.842 boda. DAX indeks Frankfurtske burze porastao je, pak, 2,9 posto, na 4.068 bodova. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna osvojio 4,96 posto, dosegnuvši 7.945 bodova. (Hina)