T-HT - najveći privatizacijski projekt 2007.

Ovogodišnji proračun predložen je pod imenom Ravnomjerniji razvoj Hrvatske iz razloga što će se od sljedeće godine pravednije rasporediti porezni prihodi u gradovima i županijama.

Takvom će raspodjelom kroz fiskalnu
decentralizaciju dobitak najvećeg dijela gradova i županija
biti oko 800 milijuna kuna. Gubitak će imati samo četiri grada
– Zagreb, Rovinj, Vrgorac i Sveta Nedelja. Zagreb će izgubiti
najviše, 500 milijuna kuna, a Rovinj 50 milijuna kuna. No
primjerice cijela će Istarska županija dobiti oko 8 milijuna
kuna više novčanih sredstava, a grad Pula 20 milijuna kuna.
Prema računici županije će dobiti od 8 do 10 milijuna kuna, a
gradovi s prosječnim brojem stanovnika od 20 do 70 tisuća imat će
oko 5 do 18 milijuna kuna više prihoda u sljedećoj godini.
Rashodi proračuna u sljedećoj godini predlažu se na iznos od
108 milijardi kuna, a prihodi 103,48 milijardi kuna.

Deficit u iznosu od 4,59 milijardi kuna financirat će se dijelom kroz
kredite EBRD-a, EIB-a i Svjetske banke, zatim na domaćem
tržištu, te kroz privatizaciju. Od stranih financijskih
institucija plan je zaduženja u iznosu 1,7 milijardi kuna. Na
isključivo domaćem tržištu država će se zadužiti u iznosu
od 9,7 milijardi kuna, ali od čega je 8,6 milijardi namijenjeno
za povrat starih dugova, a preostalih 1,1 milijardi kuna za
financiranje deficita.

Od kapitalnih prihoda očekuje se 1,8
milijardi kuna prihoda, a na temelju privatizacije trebalo bi se
zaraditi 1,5 milijardi kuna. Sljedeće godina planira se treća
faza privatizacije T-HT-a, a od preostalih 35 posto, 20 posto bi
trebalo biti izlistano na burzi. Od privatizacije Croatia
osiguranja se je odustalo, dok se vrijednost te kompanije ne
poveća. Deficit središnje države iznosit će prema planu 1,7 posto,
izvanproračunskih fondova 0,8 posto, a deficit lokalne države
0,3 posto. Odnosno, ukupno 2,8 posto udjela u BDP-u. Ovu godinu
proračun će završiti s deficitom od 3 posto, tvrde u
Ministarstvu financija.

Nešto manje od polovice proračunskog novca, oko 53 milijardi
kuna, bit će namijenjeno za mirovine i sve druge vrste
socijalnih naknada. Najveći dio odnosi se na mirovine, 30
milijardi kuna, a zatim 25 milijardi kuna za plaće. Iako još
nije dogovoreno sa socijalnim parnterima, planira se rast
osnovice za plaće od 5 posto. Povećat će se i izdvajanja za
dječji doplatak i porodiljne naknade, ali manje je novca za
naknadu nezaposlenima iz razloga što se i postotak nezaposlenih
u zemlji smanjuje. Od sljedeće godine po prvi put će biti
izdvojeno 240 milijuna kuna za najavljene besplatne udžbenike.
Više novca dobit će i Ministarstvo zdravstva,
najproblematičniji sektor, gdje su još i jedini preostali
nepodmireni dugovi države.

Za 8,6 milijardi kuna planiraju se veći prihodi nego ove godine.
Od toga više od polovice tih prihoda namjerava se prikupiti od
poreza, a kao drugi najveći izvor prihoda trebali bi biti
doprinosi. (L.K.)