Tek svaki treći fond u plusu

Premda je u zadnja dva mjeseca prisutan nešto sporiji trend otklizavanja, ipak je ukupna imovina naša 82 aktivna otvorena investicijska fonda s javnom ponudom u pet ovogodišnjih mjeseci smanjena za čak trećinu, na samo 20-ak milijardi kuna.

Najveći pad imovine bilježe dionički i mješoviti fondovi, dok se je imovina obvezničkih fondova smanjila u puno manjem omjeru. Na drugoj strani jedino su najkonzervativniji novčani fondovi, čija imovina ne ovisi direktno o cijenama dionica, zabilježili kakav–takav rast. Unatoč velikom padu dionički i mješoviti fondovi su, ipak, zadržali svoju dominantnu poziciju u hrvatskoj fondovskoj industriji te je u njima i dalje tri četvrtina ukupne imovine investirane u fondove.

Analitičari pojašnjavaju kako je prema prinosu ostvarenom u proteklom dijelu godine samo 26 fondova završilo u plusu, a  ostalih 56 fondova u minusu. Drugim riječima, tek svaki treći fond u proteklom je dijelu godine poslovao s pozitivnim predznakom. Gledamo li konkretne prinose fondova oni se u prvih pet mjeseci kreću u rasponu od plus 2,3 do minus 29,6 posto. Najbolji rezultat prema ostvarenom prinosu u ovoj godini bilježe novčani PBZ Dollar fond od 2,3 posto i VB Cash od 2,2 posto. Bolji od ostalih je i HPB obveznički  s ovogodišnjim prinosom od 2,1 posto, dok najbolji rezultat kod dioničkih u posljednjih godinu dana bilježi AC Rusija s padom od samo 0,36 posto. Kod mješovitih najmanje posrtanje u godinu dana ima InterInvest Balanced s padom od 1,35 posto i ZB global s otklizavanjem od 4,62 posto. Najgore rezultate imaju neki od novijih dioničkih fondova s kraćim životnim vijekom.

Većina se analitičara slaže i sa ocjenom kako su visoki padovi imovine fondova u proteklom dijelu godine nastali zbog nastavka i u ovoj godini negativnog trenda na domaćem, ali i na tržištima kapitala u regiji, ali i radi velikog izvlačenja sredstava iz fondova. Naime, velike isplate iz otvorenih fondova koje rade mirovinski fondovi (koji, podsjetimo, od nove godine mogu sami znači i bez posredovanja fondova, investirati u dionice iz JDD  kotacije) prisilile su neke od otvorenih fondova da prodaju velike količine dionica iz svojih portfelja u jako kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica u ovoj godini i za 30-ak posto. Lančano je to, za približno isti postotak, srušilo i cijenu udjela, odnosno ukupnu imovinu fondova. 

Iako je u proteklih dva mjeseca došlo do blagog oporavka, i to  prije svega dioničkih i mješovitih fondova, poznavatelji prilika kažu kako je ipak, prerano donositi zaključke o tome je li fondovskoj krizi došao i kraj. Budući da naši fondovi i dalje znatan dio sredstava plasiraju i na druga tržišta, ali i zbog toga što je i dalje, čini se, vidan pritisak ulagača na izvlačenje svojih udjela iz  fondova - bit će  zanimljivo pratiti i što će se s imovinom otvorenih fondova događati u nastavku godine. Ovih dana, pak, neki analitičari tvrde kako je realno očekivati da će u nastavku godine naši investicijski fondovi više-manje dijeliti sudbinu dioničkog indeksa, pa da se bolji rezultati i kod fondova mogu očekivati tek u drugoj polovini godine. (Nikola Prskalo)