Tekući minusi pretekli i stambene kredite
Ukupni krediti banaka stanovništvu Hrvatske dosegli su krajem srpnja ove godine gotovo 117 milijardi kuna, odnosno u godinu su dana porasli za 13,5 posto. Nakon višegodišnje dominacije stambeni su krediti u ukupnim kreditima stanovništvu prvi puta izgubili vodeću poziciju.
No, najveća novina nisu nešto niže, od onih u prethodnim godinama-stope rasta kredita stanovništvu, nego prije svega promjene što su se u zadnjih godinu dana dogodile u strukturi kredita. Naime, nakon višegodišnje dominacije stambeni su krediti u ukupnim kreditima stanovništvu prvi puta izgubili vodeću poziciju, odnosno to su mjesto krajem srpnja prepustili stavci 'ostali krediti'. Sada su, pak, takvi krediti, u kojima značajan udjel čine prekoračenja po tekućim računima, popularni minusi dosegli čak 51,5 milijardi kuna, odnosno imaju udjel od 44 posto, dok krediti za rješavanje stambenog zbrinjavanja iznose 47,9 milijardi kuna, te čine 41 posto ukupnih kredita stanovništvu.
Najmanje popularni i najmanje korišteni su i dalje hipotekarni krediti koji sa 2,9 milijardi kuna (ili sa 2,5 posto) čine tek mali udio ukupnih plasmana stanovništvu.
Analitičari ističu kako je i najnovija zamjena vodećih mjesta u strukturi ukupnih kredita stanovništvu posljedica restriktivne kreditne politike, ali i novijih inflatornih šokova. Dodajmo, kako s iznosom od 9,2 milijarde kuna auto-krediti i dalje drže treće mjesto s udjelom od 7,8 posto. Značajan rast od kraja prošle godine imali su i krediti po kreditnim karticama. Takvi krediti u samo sedam mjeseci ove godine porasli su za 11,5 posto i dosegli 5,4 milijarde kuna. Što se tiče ukupnih (bankarskih) kredita poduzećima, oni su na kraju srpnja dosegli 91 milijardu kuna, i u godinu su dana uvećani 7,2 milijarde kuna ili 8,5 posto.
No, analitičari ističu kako su stvarne stope rasta kredita poduzećima zasigurno daleko veće iz jednostavnog razloga što su poduzeća, za razliku od stanovništva koje tu mogućnost nema, mogla i zaobići domaće banke i iskoristiti jeftinije inozemno kreditiranje, što su, čini se, obilato i koristila. Dijelom i radi toga može se pretpostaviti kako je, prema prvim procjenama analitičara, i stvarni rast kredita poduzećima puno, po nekima možda čak i dvostruko - veći nego bi se na prvi pogled, odnosno i po statističkim podacima iz banaka - to moglo i zaključiti. (Nikola Prskalo)