Teretana je idealna za zabrinute, a skupni sportovi ili joga za frustrirane na poslu
Da bi se dobili trajni rezultati, uživalo u tjelovježbi, kretanju i druženju nužno je iskoristiti tzv. situacijski pristup, tako čest u menadžerskoj praksi: treba izabrati aktivnost, metodu, model koji najbolje odgovaraju trenutku, vremenu, ljudima, osobi! Ne donosite odluku napamet!
Piše: Milna Tudor, autorica je s timom koautora napisala knjigu Zdravi život u poslovnom svijetu
Možda smo uspješni, možda zadovoljavajuće pozicionirani, možda dobitnici... ali, možda baš zato, i vjerojatno psihofizički dobro 'nagriženi' visokim zahtjevima života 20/21. stoljeća. Najbolji, najbrži i najjeftiniji odgovor na sve je - redovita tjelesna aktivnost. Njome se pouzdano vraća dio ravnoteže pa bi rekreacija zaposlenih trebala biti u interesu svima: i zaposlenika i poslodavaca. A, da se ne zaboravi, i država! Približna procjena u SAD-u pokazala je da su se troškovi, izravni i neizravni, nastali zbog prekomjerne težine stanovništva popeli na više od 110 milijardi dolara na godinu.
Lako je odustati
Mnogi su već pokušali s rekreacijom, a učinak je slab. Nove navike nisu zaživjele, prije ili poslije posustalo se i odustalo. Odustajanje od početne rekreativne aktivnosti je, nažalost, prije pravilo nego iznimka. To potvrđuje i istraživanje provedeno na Sveučilištu Wisconsin (SAD). Više od polovine novih vježbača - rekreativaca odustaje od posjeta dvoranama već u prvih pedesetak dana. To znači da će, na primjer, nakon dva mjeseca na 'bojnom polju' ostati samo dvojica od četiriju početnika. Neće proći ni daljnjih deset mjeseci, a odustat će još jedan, pa će tek jedan od četvorice ostati na polju trajnije.
Taj posljednji, očito je neki sretnik. Ili osobenjak? Ne mora biti. Hoće li netko prijeći u redovne rekreativce mnogo ovisi o pravilnoj osobnoj odluci 'čime se baviti', a na što najviše utječu dva činitelja: osobna situacija i preferencije budućeg rekreativca (potrebe!) i značajke rekreativne aktivnosti koju se izabire za 'svoju' (ponuda!). Hodanje, trčanje, plivanje, rolanje, biciklizam, odbojka, tenis, aerobik, plesna škola, planinarenje, kajakarenje ili veslanje, teretana, joga, streching, biciklizam, role ili nešto drugo? A možda neka novija ponuda, za one mlađe, s više opasnosti i adrenalina? Treba pronaći nešto što će (možda) postati strast, osigurati pojedinačno dovoljno zadovoljstva i rezultata da se na odustajanje i ne pomišlja. Kako se odlučiti, ima li i tu neka formula uspjeha? Ima.
Da bi se postigli trajni rezultati, uživalo u tjelovježbi, kretanju i druženju, a da se ne bi odustalo od svega već nakon nekoliko mjeseci, nužno je i ovdje iskoristiti tzv. situacijski pristup, tako čest u općoj menadžerskoj praksi: treba izabrati aktivnost, metodu, model koji najbolje odgovaraju trenutku, vremenu, ljudima, osobi! Ne smije se donositi odluke napamet, u nekoj večernjoj atmosferi ili, onako usput, na poziv poznanika da mu se pridružite ili zato 'što mi je dvorana tako blizu stanu'. To su samo primjeri 'loše odluke' koja se zato i ne može uspješno provesti.
Realna odluka
Kao i inače u poslovnoj praksi, svakoj važnoj odluci prethodi 'snimka stanja', dok u ovom slučaju to znači - osvijestiti realnu situaciju. Na izbor mora utjecati situacija 'kandidata'. Odluka treba proizaći iz realnog stanja! Važno je kako se pojedinac osjeća, u kojoj je fizičkoj kondiciji, kakav mu je posao i kako mu je na poslu. Na prva mjesta stavljamo psihičke činitelje; oni su najvažniji i na početku i u sredini, ali i za sudbinu rekreacije na kraju. Na prvom su mjestu obilježja iz genskog nasljeđa. Ovisno o tome jeste li otvoreni ili zatvoreni u sebe, dominantni ili prilagodljivi, natjecateljskog duha ili željni samo igre kao takve, željni isticanja ili su vam status i ugled nevažni, jeste li malo pomodni ili više tradicionalisti..., dobro promislite što će vam prema tom kriteriju najbolje odgovarati.
Drugi je činitelj izbora - trenutačno psihičko stanje. Ako ste tjeskobni ili opterećeni brigama, birajte sportske aktivnosti koje odvlače misli i oslobađaju nakupljenu napetost, kao što su teretana, aerobik, igre, neka natjecanja, planinarenje, rafting, jedrenje. Kad ste napeti, razdraženi, frustrirani najbolji izbor bit će opuštanje pomoću joge, ali i napornije hodanje po lijepome prirodnome okruženju ili neki naporniji sport u društvu. Ako ste bez samopouzdanja, nepovjerljivi, povučeni, razočarani i sl., najbolje će vam odgovarati skupni sport, ali u poznatom društvu. No, pazite da su suigrači tolerantni i iste razine igračkog umijeća, kako ne bi došlo do napetosti i sukoba u vezi s kolektivnim doprinosom. Takvi sportovi mogu biti odbojka, aerobik, tenis, badminton. Kad ste opterećeni i nekoncentrirani, pomoći će vam aktivnost koja ne zahtijeva pozornost, preciznost ili razmišljanje, pa u obzir dolaze teretana, trčanje, plivanje, a ne odbojka ili košarka.
Zatim dolaze pod lupu tjelesna kondicija i građa tijela. Ako se dugo niste bavili nikakvom tjelesnom aktivnošću i niste u nekoj kondiciji, najbolje je izbjegavati sportove koji zahtijevaju brzinu i veliki napor (u koje spadaju: mali nogomet, badminton, squash). Odaberite sportove u kojima prevladava ujednačeni ritam, poput vožnje bicikla, brzog hodanja, plivanja. Poslije, kako se stječe kondicija, može se prijeći na napornije vježbanje i brži tempo. Osobama jače građe odgovarat će sportovi koji zahtijevaju snagu i izdržljivost, dok će oni manje građe bolje rezultate postići brzim hodanjem, trčanjem, stolnim tenisom. Naravno, treba uzeti u obzir i životnu dob. Stariji će izbjegavati rekreaciju čiji su zahtjevi spretnost, brzina reakcije, brzina uopće i preferirati druženje ako ga inače nema dovoljno. Mlađima treba prepustiti ono što traži više napora, samopotvrđivanje, pobjednike.
Najbolji prijatelj leđa
I te kako je važna situacija na poslu i zahtjevi radnog mjesta. Ako vam je posao stresan, odlično rješenje da u njemu ne izgorite jest - sport. Svaki sport ublažava posljedica stresa. Sjedite li cijelo radno vrijeme leđa i kralježnica sigurno vam pate. Plivanje je najbolji prijatelj leđa. I pilates, kod kojeg su vježbe sporije ali visoko učinkovite u pogledu jačanja tijela, može biti idealan izbor za čuvanje zdravlja leđa. Naravno da su važne i financije, ali s malo ili gotovo ništa novca, mogu se napraviti čuda. Najbolje stvari često su tu, pokraj nas i to besplatno: brzo hodanje i lagano trčanje imaju sve druge prednosti, pa i ovu da ne zahtijevaju novčiće. Kroz rekreaciju se dosta često teži ostvariti i neke posebne želje ili pak ciljeve, što je itekako ostvarivo. Ako živite sami a željni ste druženja, upoznavanja ljudi i veselja, odabrat ćete - planinarenje, plesnu školu i drugo gdje su ljudi opušteni, dobre volje. Ako vam je na umu širenje vaše poznaničke mreže zbog širenja poslova, odaberite golf, tenis...
| Kriteriji za izbor prave rekreacije |
| • osobine ličnosti • trenutačno psihičko stanje • tjelesna kondicija i građa tijela • životna dob • zahtjevi radnog mjesta • financije • posebni ciljevi |
| Više hodanja, dulji život |
| Brzo hodanje ili lagano trčanje među rijetkim su tjelesnim aktivnostima koje odgovaraju većini ljudi. Istraživanje provedeno na 17.000 osoba koje su diplomirale na Harvardu pokazalo je da su oni koji se redovito bave umjerenom tjelesnom aktivnošću znatno boljega zdravlja. Većina njih se bavila brzim hodanjem. Brzo hodanje jača srce tako što postupno smanjuje puls u mirovanju i pod naporom. Njime se štiti krvne žile i srce tako što smanjuje razinu kolesterola i triglicerida u krvi. Važno je i za dijabetičare tipa II jer smanjuje razinu inzulina u krvi. Istraživanja su pokazala i da više hodanja znači manje nesanice. (Prvi rezultati javljaju se tek nakon dva mjeseca.)
Nakon vježbanja osjećamo se sretnima, poletnima, motiviranima, opuštenima, uravnoteženima jer se tijekom umjerene tjelesne aktivnosti u mozgu pojačano luči tvar serotonin, popularno zvana hormon sreće. Depresivnim osobama hodanje pomaže osjetnim poboljšanjem raspoloženja. Hodanjem trošimo od četiri do sedam kcal/min. Vrijedi zapamtiti: jedan sat sjedenja troši 80 kcal, a jedan sat hoda 330 kcal. Hodanje je aerobna aktivnost, opskrbljuje mozak dvostrukom količinom kisika. Povećavaju se budnost i koncentracija. Povećani dotok kisika i bolja prokrvljenost djeluju i na desnu, kreativnu stranu mozga. Hodanje/trčanje pozitivno djeluje na seksualni život. Povećava se proizvodnja hormona testosterona što povećava seksualnu želju kod oba spola. |