Teška vremena zasad su zaobišla osiguravatelje

Konzervativna ulagačka politika osiguravatelja, koja se u vrijeme velikih dobitaka na burzi možda čini neprivlačnom, u vrijeme financijske krize dobiva sasvim novo značenje. Manji ali siguran prinos ulagaču ponovno izgleda bolje od većeg ali rizičnijeg, što bi osiguravatelji morali znati iskoristiti.

Piše: Tatjana Brebrić
[email protected]

Usporenje rasta ili stagnacija u određenom segmentu zasad je najgore što se osiguravatelju u Hrvatskoj dogodilo kao posljedica globalne financijske kize. Svi oni koji se bave osiguranjima željeli bi da se ta pozitivna situacija, sa samo malim negativnim znacima, unatoč skorašnjim teškim vremenima održi i da se uz malo usporenje rasta poslovanje nastavi na uobičajeni način. Je li to realno očekivati, teško je reći, i malo ozbiljnih analitičara dopušta si da poput vidovnjaka iznosi 'sigurne' prognoze budućih kretanja.

Usporavanje premijskih prihoda

Većina osiguravatelja u Hrvatskoj slaže se da velikih problema u sektoru osiguranja neće biti, a može se reći da su takva očekivanja i opravdana. Naime, osim AIG-ova slučaja ni veliki svjetski osiguravatelji u većini slučajeva nisu imali velikih problema u ovoj financijskoj krizi. Osim toga, hrvatski bankarski sektor pokazao se veoma stabilnim, pa postoji još razlog više da se osiguravatelji osjećaju sigurnima. Treba još spomenuti i sve veće zadovoljstvo osiguravatelja regulativom, pa je jasno da osiguravatelji u krizu ulaze s dobrim temeljima. 
- Prema mojim informacijama osiguravateljska je djelatnost stabilniji dio finacijskog sustava u Hrvatskoj. Osim toga, za razliku od banaka, koje štediše mogu 'napasti' pod utjecajem panike, s osiguravateljima to nije slučaj. Broj šteta neće biti veći posljedično financijskoj krizi. Ali ako bi se poljuljao banakarski sustav, kriza bi se prelila i u osiguravateljski sektor. No ta opcija objektivno ne prijeti i malo je vjerojatna, s obzirom na to da se dosad nije dogodila. Svi ćemo, pa i osiguravatelji, dulje osjećati usporavanje gospodarskog rasta, pa će se prema tomu i u osiguravateljskoj industriji usporiti rast premijskih prihoda. Kakvo će to usporavanje biti, nitko sa sigurnošću ne može reći - objasnio je Zlatko Lerota, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja.  Na tržištu se događaju manje promjene, pa tako Allianz, prvi u skupini životnih osiguranja, sada u tom području stagnira, ali unatoč tomu raste iznad prosjeka tržišta u neživotnim osiguranjima. Općenito je zasad promjena nagore vidljivija u segmentu životnih osiguranja, a negativan je trend još nešto istaknutiji u području fond-polica.

Niskorizična politika

- Globalna financijska kriza, prema našem mišljenju, za sada ponajprije utječe na financijski sektor. Stoga za sada nije više utjecala na potražnju za osiguravateljskim proizvodima Triglav osiguranja. Primjećujemo samo manje znaimanje stranaka za proizvode s investicijskim rizicima - kaže Krešimir Jelić, predsjednik Uprave Triglav osiguranja.Kad su, dakle, pale vrijednosti udjela u fondovima, palo je i zanimanje za fond-police, što su veliki igrači na tržištu i predviđali kao posljedicu, ali čak ni tu nije riječ o golemom padu. Dapače, čak ima iznimaka. To dobro ilustrira primjer KD Lifea, novog društva na hrvatskom tržištu osiguranja, specijaliziranog upravo za fond-police. Kao novi igrač koji se pojavio u godini koja se pokazala veoma turbulentnom za tržište kapitala, KD Life se pokazao veoma stabilnim i otpornim na probleme financijskog tržišta.- Iz naše bi pozicije bilo licemjerno žaliti se na tešku godinu. KD Life je, naime, u prva četiri mjeseca svog poslovanja na hrvatskom tržištu daleko nadmašio svoje planove. S pravom očekujemo da se taj trend nastavi i u budućnosti usprkos financijskoj krizi kojoj smo svjedoci - odgovorio je Neven Tišma, predsjednik Uprave KD Lifea na pitanje o tome koliko je teška 2008. za novu tvrtku.

Veliki izazovi

Dokaz je to da se klijentima, čak i u vrijeme kad ulagačko raspoloženje mnogo opreznije, može objasniti kako je dobro vrijeme za ulaganje upravo onda kad su cijene niske. Situacija u kojoj se čak i mali novi igrači dobro nose s krizom relativno je čvrsto jamstvo daljnje stabilnosti. A ta se stabilnost može, među ostalim, pripisati i politici ulaganja koju vode osiguravajuća društva.- Grawe Hrvatska je do sada u području kapitalnih ulaganja vodio, a i budućnosti će voditi, niskorizičnu politiku ulaganja. Čak 80 posto našeg portfelja uloženo je u državne obveznice Republike Hrvatske, stoga vrijednost naših ulaganja ima najveći stupanj stabilnosti. Od ostalih ulaganja većina je uložena u depozite u međunarodnim poslovnim bankama, a to su isključivo banke koje ni na koji način nisu pogođene aktualnim turbulentnim događajima upravo zato što ne primjenjuju špekulativne modele poslovanja. Udio ulaganja u dionice (uključujući investicijske fondove) znatno je ispod tri posto. I tu ulažemo uglavnom u investicijske fondove koji s jedne strane pokrivaju europski gospodarski prostor, a s druge manjim dijelom Istočnu Europu. Dakle, financijska nas kriza s aspekta ulaganja uopće ne pogađa - objasnio je Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawe osiguranja.

Mali dio ulaganja u dionice iz segmenta životnih osiguranja svakako je faktor stabilnosti, kao i održavanje niskorizične politike ulaganja ili - u slučajevima onih s više rizičnih ulaganja - pravodobno preusmjeravanje u manje rizične segmente. Većinu je osiguravatelja takvo ponašanje uspjelo poštedjeti gubitaka u segmentu uloženih sredstava. To dobro pokazuje primjer Croatia osiguranja. Ta najveća hrvatska osiguravajuća tvrtka uspjela je, naime, ostvariti zacrtane planove unatoč usporenju cijelog tržišta. Ipak, osim transformacije uloženog novca u konzervativnije oblike ulaganja tvrtka se odlučila pripremiti i za teška vremena, koja se mogu naslutiti, i provela niz mjera racionalizacije i štednje u poslovanju, što je, kažu u njoj, rezultiralo smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti. Ipak, teško vrijeme koje dolazi postavit će im kao i svim drugim osiguravateljima, nove izazove.

Zaoštravanje konkurencije

- Očekivani i najavljeni pad ulaganja u kapitalne investicije, negativne promjene u građevinskoj i automobilskoj industriji i trgovini, rast nezaposlenosti, usporavanje rasta BDP-a i porast opće nesigurnosti zasigurno može negativno utjecati i na osiguravateljsku djelatnost. U kojoj mjeri - to će, prije svega, ovisiti o stupnju utjecaja globalne krize na hrvatsko gospodarstvo. S druge strane, svaka kriza nosi potencijal razvoja onima koji znaju prepoznati prilike. Hoće li osiguravatelji uspjeti privući dio novca koji se više neće ulagati u potrošnju, nekretnine i krajnje neizvjesne burzovne aktivnosti i usmjeriti ih u područje programa osiguravateljske štednje, ovisi i o umijeću djelatnosti u prilagodbi promjenama koje donosi globalna kriza - rekao je i Dražen Kutlić, predsjednik Uprave Velebit osiguranja, također novog društva na hrvatskom osiguravateljskom tržištu.

Upravo je to prilika koju osiguravatelji ne bi smjeli propustiti: da se klijentima predstave kao siguran izbor u nesigurno vrijeme. Konzervativna ulagačka politika osiguravatelja, koja se u vrijeme velikih dobitaka na burzi možda čini neprivlačnom, u vrijeme financijske krize dobiva sasvim novo značenje. Manji ali siguran prinos prosječnom ulagaču ponovno izgleda bolje od većeg ali rizičnijeg, što bi osiguravatelji morali znati iskoristiti.
Ipak, na hrvatskom tržištu, na kojem je znatan dio tržišta životnih osiguranja vezan uz aktivnosti kreditiranja banaka, padom te aktivnosti i dalje će se smanjivati prodaja takvih vrsta osiguranja. Zato bi tržište, koje se, inače, uvijek ističe kao jedno s velikim potencijalom rasta, sljedeće godine mogla obilježiti borba za svakog klijenta. Pogotovo će se to dogoditi padne li prodaja automobila - potresi u američkoj autoindustriji daju naslutiti da će upravo do toga doći. Takav razvoj situacije značio bi zaoštravanje konkurencije i u segmentu neživotnih osiguranja, jer pad prodaje utjecao bi na prodaju autoosiguranja.

U svakom slučaju, 2008. se za osiguravatelje u Hrvatskoj nije pokazala onakvom kakvom su je očekivali. Predviđanja rasta za osiguravajuću industriju u cijelosti su se morala promijeniti zbog krize koja je izbila, ali u ovom, četvrtom, kvartalu može se reći da je osiguravatelje u Hrvatskoj kriza u najvećoj mjeri zaobišla. Godina koja slijedi, pak, za sve u financijskoj industriji velik je misterij, i nitko nije siguran što točno može očekivati, pa tako ni osiguravatelji. Ipak, ako se kriza nastavi, što se čini realnnom mogućnošću, 2009. bi za osiguravatelje mogla biti teška godina.