Teški: Samo je Konzum napravio pravi iskorak u regiju

Hrvatska je trgovina osim Konzuma i danas Plodina lokalno orijentirana, čak i bez nacionalnih, a kamoli regionalnih ambicija. Ipak, i neki manji hrvatski trgovci napravili su prve korake u osvajanju regije.

Piše: Antonija Knežević
[email protected]

Internacionalizacija poslovanja, širenje u regiju, ekspanzija na nova tržišta - samo su neki izrazi koji se poput mantre posljednjih nekoliko godina ističu kao jedini izlaz za rast hrvatskih tvrtki, ali samo je malo njih strategiju širenja preko granice uspjelo i provesti u praksi. Kad je riječ o trgovačkim lancima, najveći iskorak u regiju svakako je napravio Konzum, koji se izvan granica počeo širiti 2004., ulaskom na područje Bosne i Hercegovine. Kupnom VF komerca u ožujku 2007., najvećega trgovačkog lanca u Bosni, a zatim još nekih manjih trgovačkih lanaca, Konzum je sa 62 maloprodajna i dva veleprodajna centra u Bosni uspio zauzeti lidersku poziciju.  

Osim robom široke potrošnje u susjednoj se državi proširio i u segmentu drogerija, pa je tako u Bosni otvorio i četiri Kozmo drogerije. Širenje na teritoriju Srbije počeo je 2005. pod brendom Idea, ali za razliku od Bosne ondje se za sada širi organskim putem. Iskorak u regiju Agrokor je napravio i u segmentu kioska preuzevši nedavno podgoričku tvrtku Štampu i Trgopres, pa je tako, kao i u Hrvatskoj, u tom segmentu trgovine postao igrač broj jedan, ali pokušaj kupnje najvećega turskog trgovačkog lanca Migrosa nije mu pošao za rukom. No taj neuspjeh Konzum najvjerojatnije neće pokolebati i pitanje je dana kad će najveći hrvatski trgovački lanac objaviti veliku akviziciju na istoku.

Veliki potencijal i za male trgovce

Iako se obično na širenje izvan granica odlučuju tvrtke koje su u matičnoj zemlji zauzele prvo ili drugo mjesto u svojoj branši, i neki manji hvatski trgovci napravili su prve korake u osvajanju regije. Tako je Biljemerkant, član CBA grupacije, u Srbiji kupio 90 trgovačkih objekata ukupne bruto površine od 40-ak tisuća četvornih metara, od kojih je 60 renovirano i 26 otvoreno, a do kraja srpnja ove godine planira otvoriti još 31 trgovinu. Kolegu iz CBA grupacije slijedio je i Boso. Naime, ta je tvrtka u Srbiji otvorila 40 trgovina, od kojih je 30 u Bačkoj Palanki, a 10 u okolici Srijemske Mitrovice. Jednako kao i Biljemerkant, Boso ne planira stati na tom broju prodajnih objekata, pa najavljuje otvaranje četiri diskonta veličine od otpirlike 2.000 četvornih metara te širenje na Srijemsku Mitrovicu, Šid, Sombor, Odžak, Apatin i Novi Sad.

Vojvodina se pokazala iznimno interesantnom i križevačkom KTC-u, koji je na to tržište ušao u kolovozu 2006. otvorenjem trgovačkog centra u Subotici.  Ivan Katavić, vlasnik KTC-a, objašnjava da se na taj korak odlučio jer su njihova istraživanja pokazala da u susjednoj Vojvodini postoji velik potencijal i mogućnost uspješnog poslovanja djelatnosti trgovine. Pet robnih centara u Srbiji trenutačno u prihodu KTC-a sudjeluje s otprilike pet posto, a ta bi se brojka uskoro mogla i povećati jer Katavić planira graditi nove centre - za tri je već kupio zemljište, a u planu je kupnja još dviju lokacija. Da će se širiti u regiju, svojedobno je najavljivao i Getro, ali te planove nije pretvorio u stvarnost, a trenutačno ambicije o izlasku izvan hrvatskog teritorija pokazuju i riječke Plodine. Ti će se planovi, kažu u Plodinama, početi realizirati tek kad se taj lanac dobro učvrsti na drugome mjestu na rang-ljestvici u Hrvatskoj.

Propuštene prilike

Prema mišljenju konzultanta Borisa Teškog, koji je u posljednje vrijeme odradio dvije veće akvizicije u segmentu maloprodaje, prodaju Presoflexa i Jollyja, Konzum je jedini trgovački lanac koji je napravio pravi iskorak u regiju.
- Još je važnije to što su Konzumove glavne ambicije i strategija širenje u regiji, a drugi lanci ili najavljuju takvu strategiju (Plodine) ili to još rade stidljivo (KTC). Getro je propustio takvu priliku (koncept 'cash and carry') još prije nekoliko godina, kad su okolnosti išle u njegovu korist. Drugi lanci osim Konzuma nemaju takav kadrovski ni financijski potencijal da bi uspješno realizirali prilike koje su se pružale. Hrvatska je trgovina ipak (osim Konzuma i danas Plodina) lokalno orijentirana, čak i bez nacionalnih, a kamoli regionalnih ambicija - zaključuje Boris Teški.

Osim lanaca široke potrošnje strategiji regionalne ekspanzije okrenule su se i neke hrvatske trgovačke tvrtke iz neprehrambenog segmenta. Trgovački lanac Pevec počeo se širiti u susjedne zemlje 2007., gradnjom velikog prodajnog centra u Beogadu, Gostivaru i Banjaluci, a daljnji planovi podrazumijevaju otvaranje prodajnih centara u gradovima s više od 100 tisuća stanovnika u Makedoniji, Bosni i Srbiji.Mnogo je snažnije u regiju krenula Magma, i to prije šest godina. U rujnu 2002. počela se širiti u Bosnu, gdje danas ima 11 trgovina, a samo dva mjeseca poslije krenula je i na srbijansko tržište. Do sada je ondje otvorila 14 trgovina. Za razliku od većine hrvatskih trgovaca Magma se odlučila i na osvajanje tržišta Europske unije.

U lipnju 2005. osnovala je tvrtku u Sloveniji, prošle godine i u Mađarskoj, a u tri je godine u te dvije zemlje otvorila ukupno osam trgovina. Da je izlazak na susjedna tržišta nužan nakon što se osvoji domaće tržište, uvidio je i vlasnik maloprodajnog lanca obuće ShoeBeDo Boris Šušković, u čijem su fokusu Bosna, Srbija i Poljska. U Bosni ShoBeDo ima prodavaonicu u Zenici (planira otvoriti još dvije ili tri do kraja godine), u Srbiji pregovara s jednim lancem trgovina, a uskoro otvara i prvu trgovinu u Poljskoj. Dugoročniji planovi podrazumijevaju i ulazak na rumunjsko tržište.

 Najlakše u BiH

Na pitanje u kojim su zemljama hrvatskim trgovcima izgledi za uspjeh najveći, teško je dati jednoznačan odgovor. Teoretski i praktično, kaže Teški, u svima u kojima dobro prolazi i roba hrvatskih proizvođača, tako da je Bosna i Hercegovina prva, pa onda i druge zemlje u našem susjedstvu.- Neovisno o susjedstvu, svi ttrgovački lanci koji imaju jasnu strategiju i koncept sukladan sadašnjim trendovima u trgovini mogu izlaziti i na druga nama dosada nezanimljiva tržišta kao što su Rumunjska, Ukrajina ili Rusija, ali za takvo su širenje ključ nabavna snaga i veličina te financijski potencijal. Tako ponovno dolazimo samo do jednog imena koje je i danas lider - zaključio je Teški.