Testiranje snage na autocestama u Crnoj Gori, BiH, Rusiji i Bugarskoj

Dođe li u pitanje mogućnost plaćanja obveza, Jure Radić kaže da IGH kao rezervnu varijantu ima u planu prodati jedan od developerskih projekata, koji svaki za sebe vrijedi nekoliko desetaka milijuna eura

piše Amir Kulenović

Ovih dana Erste banka je napravila analizu Instituta IGH s preporukom držati dionicu i ciljanom cijenom od 4.029 kuna, što je nekih 400 kuna ili desetak posto više od trenutne tržišne cijene te kompanije. Analiza je poprilično pozitivno intonirana glede strateškog usmjerenja tvrtke, no i Ersteovi analitičari istaknuli su i više od nekoliko potencijalnih problema koji bi nastojanja da tvrtka u sljedećih pet godina udvostruči prihode mogli itekako potkopati.

Najaktualniji problem odnosi se na kašnjenje projektiranja obilaznice oko Kotora.

- Priznajem krivicu za kašnjenje u Crnoj Gori, no već smo danas poduzeli potrebne korake kako bismo probleme, koji u određenoj mjeri doista i postoje, riješili i nastavili s uspješnom suradnjom - kaže predsjednik Uprave IGH Jure Radića.

Dokazivanje izvan Hrvatske

Iako mediji špekuliraju da bi nepoštovanje ugovora za poslove koje rade samostalno moglo IGH stajati i raskidanja ugovora za 'posao stoljeća', gradnju autoceste Bar - Boljare, takav rasplet situacije teško je moguć jer je sâm posao najvjerojatnije dogovaran na višim razinama.

No, iza svega ostaje gorak okus jer se IGH, nakon dobro odrađenog posla na gradnji infrastrukturih projekata u Hrvatskoj, sada dokazuje na stranim tržištima na kojima mora pokazati ne samo da može odraditi najzahtjevnije projekte već je to kadar učiniti brže, bolje i jeftinije od konkurencije.

Prošlu godinu IGH je završio s 879 milijuna kuna prihoda i dobiti u iznosu od 53 milijuna kuna. Procjene nekolicine analitičara predviđaju ovogodišnje prihode u razini od 900 milijuna, a Erste predviđa prosječni godišnji rast prihoda od respektabilnih 14 posto u sljedećih pet godina.

Da bi to postigli, stavka prihoda iz inozemstva morala bi u istom razdoblju porasti nekoliko puta i dostići razinu između 30 i 40 posto u ukupnim proihodima, što je strateško srednjoročno usmjerenje tvrtke, no u isto vrijeme nije nimalo lagan posao u okolnostima u kojima su građevinari u cijeloj Europi .

- Naš je plan razvojni, srednjoročni, takav da od današnjih oko 100 milijuna eura poraste na 150, a još 50 radimo u inozemstvu. Znači da IGH udvostruči osnovnu djelatnost, a da približno četvrtinu ili možda malo više bude na inozemnom tržištu - kaže Radić.

Prema Radićevim riječima ti su planovi ostvarivi, no nije mogao precizirati koji je od najavljenih projekata najizgledniji za skoru realizaciju. Trenutačno je potpisana gradnja autoceste prema ruskom Sočiju vrijednosti pet milijuna eura, poslovi nadzora nad gradnjom autocesta u Albaniji, projektiranje autoceste Doboj - Banja Luka u BiH te dva posla u Crnoj Gori (Kotor i autocesta Bar - Boljare). S financijskog stajališta nijedan od tih poslova ne jamči višestruko povećanje prihoda iz inozemstva, pa IGH, njegove lobiste (nijedan infrastrukturni projekt ne može se realizirati bez snažne podrške lobista), ali i hrvatsku gospodarsku diplomaciju očekuje dosta posla u vezi s dogovaranjem projekata izvan Hrvatske.

Poslovi stoljeća

Još dva potencijalna 'posla stoljeća' mogla bi se ostvariti u dogledno vrijeme, no u IGH-u nisu željeli komentirati stvari koje još nisu finalizirane. Riječ je o desetak hidrocentrala u Rusiji, to bi mogla biti i gradnja autocesta u Bugarskoj, koja je po broju brzih prometnica na razini Hrvatske u 1995., a ima ambiciozne planove sagraditi čak 717 kilometara novih autocesta do kraja 2015.

- Evo dobit ćete i malu ekskluzivu - sljedeći tjedan idem u Bugarsku na pregovore oko poslova u toj zemlji - kratak je Radić ne želeći ulaziti u detalje.

No, iako je IGH u objema zemljama već prisutan kroz institute koje je s tamošnjim partnerima osnovao u Sofiji i Moskvi, to nije jamstvo da će do realizacije tih velikih i važnih projekata doista i doći.
Autocesta Bar - Boljare jedini je doista veliki posao za koji se s velikom sigurnošću može reći da će popraviti inozemnu bilancu IGH-a, ali i ostalih kompanija uključenih u konzorcij domaćih građevinara, no kao i kod svakog posla u tome sektoru u današnjim recesijskim vremenima iza toga stoji Kvaka 22, a ona se sastoji u iznalasku bankovnoga kapitala koji će financirati posao. Uspije li konzorcij riješiti i taj 'sitni' problem, mjesta za strah za budućnost građevinara uključenih u posao doista neće biti.

IGH je ovdje u prednosti u odnosu na druge članice konzorcija iz razloga što projektiranje i nadzor po redoslijedu dolaze prvi pa bi se financijski efekti tog posla mogli vidjeti već potkraj ove, zasigurno početkom sljedeće godine, a procjene analitičara govore da bi od cijeloga kolača IGH-u trebalo pripasti između osam i deset posto od ugovorene svote, tj. između 200 i 270 milijuna eura. Osim tog problema otegotna okolnost za bilancu IGH-a je i vrlo visoka razina kratkoročnih obveza u ukupnim kreditnim zaduženjima tvrtke.

Vrlo visoka zaduženost

Od 1,4 milijarde kuna obveza čak se 954 milijuna odnosi na kratkoročne obveze koje, osim što ih valja refinancirati zbog dospijeća, snažno utječu na troškovnu stranu kompanije budući da se kamate na takve kredite trenutačno kreću oko 10 posto. Vidljivo je to i prema poslovnom izvješću za prvi kvartal u kojemu je stavka tečajnih razlika (zbog kredita vezanih uz euro) porasla sa 700 tisuća na 12 milijuna kuna, a u to nisu uključeni troškovi kamata. Radić kaže da su u posljednjem kvartalu počeli sa snažnijom komunikacijom s bankama nastojeći refinancirati dugovanja, a s time se nastavilo i u 2009. Prije nekoliko dana refinancirani su komercijalni zapisi u iznosu od 80 milijuna kuna te 40 milijuna kuna dospjeloga kredita prema Splitskoj banci izdavanjem nove tranše kratkoročnih korporativnih vrijednosnih papira, no to je samo dio obveza koji ove godine dospijeva na naplatu.

Naime, u prosincu dospijeva još 94 milijuna kuna duga za projekt Zagrepčanka a 2010. je još izazovnija po tom pitanju. Za IGH bi najbolja varijanta bila kad bi se sve obveze mogle iz kratkoročnih u dogovoru s bankama pretvoriti u dugoročne no to je u ovom trenutku vrlo teško ostvarivo. Izglednije je da će troškovi kamata opterećivati bilancu kompanije sve dok se kriza na financijskim tržištima ne smiri.

- Očekujemo oporavak bankarskog sustava sredinom 2010. - rekao je Radić potvrđujući projekcije Ersteovih analitičara, no u slučaju da se te optimistične prognoze ne ostvare IGH bi se mogao naći u gadnim teškoćama. Već sada ga nagriza goruća nelikvidnost koja je u njegovom slučaju potaknuta od strane države, točnije tvrtki koje upravljaju cestama i autocestama u zemlji, a ako se ona produbi IGH kao rezervnu varijantu ima u planu prodati jedan od developerskih projekata, koji su višega cjenovnog razreda i mogli bi naći kupce čak i u ovim kriznim vremenima.

Riječ je ponajprije o projektima Bundek, Ban centar, Zagrepčanka i Radeljević u Dubrovniku, od kojih svaki vrijedi nekoliko desetaka milijuna eura.

- Svaki od tih projekata je 'bombončić' i imat će svoje kupce bez obzira na krizu - smatra Radić.

Trenutačno financijsko stanje IGH-a nije toliko kritično kao kod nekih drugih građevinara, iako i oni pate od nelikvidnosti. Prema izjavi čelnih ljudi kompanije, potraživanja iznose 300 milijuna kuna, dok obveze iznose 50 milijuna, ali ni jedna ni druga stavka nije utješna ako utječu na redovito poslovanje kompanije.

Racionalizacija troškova

Racionalizacija je vidljiva na svakome planu (na oglasnom panou u jednom od ureda u kojemu su snimljene fotografije za Lider stoji obavijest o racionalnijem korištenju službenih automobila), a isplata plaća je s 5. pomaknuta na 15. u mjesecu s redoslijedom isplate od najmanjih prema najvećim primanjima, no sve to neće biti dovoljno produbi li se kriza i više od predviđanja analitičara, koji, budimo iskreni, posljednjih nekoliko godina nisu imali sjajne rezultate kad je riječ o prognozama.

U Hrvatskoj je na djelu klasični nekretninski balon koji svi podgrijavaju: banke, građevinari pa sve do pojedinačnih kupaca nekretnina. To se povremeno ponavlja širom planeta, od Japana, SAD-a, pa dalje, no začarani krug primamljiv je svima u trenutku kada nosi dobru zaradu. Okrenu li se stvari naglavce, kao što je sada slučaj, opstaju samo najjači i najsnalažljiviji. IGH se u domaćem građevinskom sektoru sigurno može svrstati među one s većim izgledima za preživljavanje.