Tko će u Hrvatskoj provoditi projekt financijske pismenosti
Poslijepodnevni dio devetih Dana hrvatskog osiguranja u Rovinju bio je posvećen financijskoj pismenosti i medijima.
O tome zašto je važna financijska pismenost govorila je prof.dr. Maja Vehovec sa Ekonomskog instituta Zagreb, koja je nedavno prisustvovala međunarodnoj konferenciju na istu temu održanoj u Johanesburgu.
Kao prvo, istaknula je, ta je tema danas važnija nego u 20. stoljeću jer globalizacija je značajno promijenila funkcioniranje nacionalnih tržišta, te se stoga promijenio i obrazac rada u vezi socijalnih doprinosa iz rada.
Danas je značajna i međunarodna mobilnost rada, promijenila se struktura obitelji, cjeloživotno obrazovanje postalo je nužnost, a sve kompleksniji financijski proizvodi danas nude se u situaciji potpuno poljuljanog povjerenja u institucije.
Već godinama stoga vodeće institucije poput OECD-a, WB-a i EC-a razvijaju projekte financijske pismenosti i edukacije. Stoga, što je financijska pismenost?
To je kombinacija, kaže Vehovec, informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka. Mjeri se, pak, upitnicima koje su navedene institucije već razradile ili njihovim kombiniranjem.
A gdje je tu Hrvatska?
- Ne znamo jer nismo odredili nultu poziciju, identificirali prioritete, proveli anketu i mjerili napredak, pa se ne možemo s nikime uspoređivati – rekla je Vehovec, dodajući kako misli da je za nas najprimjenjljiviji upitnik OECD-a.
Anketa, pa kasnija evaluacija vode se nacionalnim kampanjama koje u svakoj zemlji pokreće neko drugo tijelo, a to mogu biti ministarstva, centralne banke, regulatori, fondovi…Primjerice u Poljskoj je veliku kampanju kroz gotovo sve komunikacijske kanale financirala centralna banka.
S druge pak strane kampanju u Austriji za promociju financijske pismenosti na sebe je preuzela Austrijska udruga osiguravatelja (VVO) iz svojih sredstava. Austrijanci će novu evaluaciju programa nastalog na rezultatima anketa imati slijedeće godine, pa će bolje znati koliko se proširila svijest građana.
Lanjsko istraživanje među mladima, kazala je Christina Wuhrer, VVO, pokazalo je da je samo 20 posto mladih znalo odgovoriti kolike bi kamate platili na 100 eura uz četiri posto kamata. Pokazalo se da i sami znaju da ne znaju, te da bi o tome željeli doznati već u školama. Nakon toga Wuhrer je prikazala letke, kampanje, spotove i ostale marketinške akcije stvorene u cilju opismenjavanja.
Nakon ovih izlaganja uslijedila je panel diskusija 'Uloga medija u financijskom opismenjavanju stanovništva' koju je moderirala Lidija Martinović iz tjednika Banka. Sugovornici su bili Boris Galić iz Allianza Zagreb, Hrvoje Pauković iz Hrvatskog ureda za osiguranje, Sanja Smiljanić s HTV-a, Marijana Matković iz Vjesnika te Božica Babić iz Poslovnog tjednika.
- Iz mojeg iskustva rada u Potrošačkom kodu mogu reći da su gledatelji uglavnom razočarani odgovorima iz osiguravateljskih kuća. Ako odgovor i dobijemo to je štur, pismen netelevizičan odgovor. Stoga bi osiguravatelji trebali pronaći ljude koji će izaći pred kameru i jednostavnim riječima govoriti i o neugodnim temama – kazala je Smiljanić.
Za razliku od Matković koja nema problema s osiguravateljima i Babić je istaknula kako tu postoji loša suradnja i da nailazi na pretjeranu zatvorenost osiguravateljskih kuća ili neažurnost u odgovorima. Stoga, iako priznaju da postoji sklonost medija žutim temama, većina novinarki složila se kako osiguravatelji nisu dobro osmislili svoju strategiju predstavljanja prema javnosti, a posebice su zatvoreni kada su problemi u pitanju.
- Prihvaćam kritiku iako vjerujem da smo među malobrojnima koji na odnose s medijima polažemo pažnju. Problem je i to što osiguravajuća društva nisu burzovna roba i stoga nisu pretjerano zanimljiva medijima. No, činjenica je da ako smo zatvoreni, ne želimo odgovoriti i bojimo se kritika da nemamo šanse doprijeti do korisnika-rekao je Galić.
Rasprava je potom krenula u smjeru toga tko bi kod nas mogao preuzeti ulogu centralnog mjesta za edukaciju, a većina se složila da bi to moglo biti upravo Udruženje osiguravatelja HGK-a. (D.T.T.)