Tko je zaista IT stručnjak u Hrvatskoj?

Analiza analitičke tvrtke IDC Adriatic pokazala je da hrvatski IT sektor zapošljava 25 tisuća ljudi, od toga 50 posto u neinformatičkim tvrtkama. Nedavno predstavljanje Europskog programa certificiranja profesionalnih informatičara (EUCIP), od kojeg se očekuje da kao sustav obrazovanja pridonese uvođenju reda u informatičku struku, otvorilo je 'škakljivo' pitanje: tko je zaista IT stručnjak u Hrvatskoj?

Pitanje je doista na mjestu jer formiranje IT kadrova kroz formalno obrazovanje traje godinama i ne može zadovoljiti potrebe tržišta  zbog čega se često snizuju kriteriji za stjecanje pojedinih certifikata. Primjerice, na internetu se pojavljuju tzv. 'braindumpovi' (pitanja i odgovori za polaganje ispita kojim osobe stječu certifikate)  pa pojedinac može preko vikenda 'pripremiti ispit' i položiti ga, što ne znači da je spreman samostalno raditi s tehnologijom za koju polaže certifikat - rekao nam je Damir Popović,direktor tvrtke IT Sistemi-Nove Tehnologije iz Splita. No, to nije samo problem u Hrvatskoj. Globalno gledajući, iz razloga što je potražnja za stručnjacima mnogo veća od ponude, svi proizvođači u informatičkoj industriji imaju neki od sustava certificiranja. To je jedini način da svojim korisnicima osiguraju koliko-toliko kvalitetnu ugradnju vlastitih proizvoda, govori Popović.

– Unatoč svemu, certifikati su ipak određeni znak kvalitete jer osoba koja ga posjeduje u najgorem slučaju raspolaže minimalnim tehničkim znanjem i sigurno je bolji kandidat za radno mjesto od osobe koja taj certifikat nema - kaže Popović. Dodaje da u tvrtci u kojoj radi svi zaposleni, u skladu s potrebama posla i osobnih ambicija, imaju mogućnost polaganja certifikata. Denis Jašarević, direktor Infinitas Grupe iz Zagreba, smatra da su IT stručnjaci osobe upućene tehnologiju ili više njih za koje su specijalizirani.

– U Hrvatskoj se čest slučaj da ljudi nakon završenog formalnog obrazovanja nemaju specifična znanja i vještine koje mogu primijeniti u praksi. Odluče li se ući u svijet IT profesionalaca potrebna im je specijalistička edukacija, koja će im pružiti primjenjiva znanja i vještine potrebne za noišenje s izazovima s kojima se tvrtke i organizacije dnevno susreću. Program EUCIP, iako se još može smatrati formalnim obrazovanjem s višom razinom znanja kakvo se stječe na fakultetima,  smatra se nečim pozitivnim jer je dobar temelj za stjecanje industrijskih certifikata odnosno  specijalizaciju na specifičnim platformama (Microsoft, Linux, Cisco, IBM ...). Zbog činjenice da većina hrvatskih učilišta specijalističku edukaciju temelje na principu 'puno priče-malo prakse, niti industrijski certifikati nisu potpuno mjerilo stručnosti.

Time ne želim reći da netko tko je stekao uvjete za certifikat to zaista nije naučio, ali u IT struci iskustvo je ono što nekoga čini profesionalcem-govori Jašarević. Mario Jerončić, direktor tvrtke Enel Grupa iz Splita kaže da je u Hrvatskoj, u privatnom sektoru, tržište jedini stvarni kriterij za određivanje  tko je IT stručnjak.  Prave stručnjake poslodavci procjenjuju i cijene prema sposobnostima, za razliku od ‘formalnih’ stručnjaka, kojima je iz tog razloga draži javni sektor. – U javnom sektoru važno je zadovoljiti formalne kriterije, nakon čega je posao osiguran, bez obzira na stvarna znanja. Razlike u plaćama  stručnjaka u javnom i privatnom sektoru najčešće su dobar pokazatelj razlike u sposobnostima. Ako neki stručnjak 'zaluta' u javni sektor, brzo će iz njega izaći jer svoje znanje može bolje naplatiti u privatnoj tvrtci - govori direktor Jerončić.

Upravo iz tog razloga u većini slučajeva pri zapošljavanju tvrtka neće posjedovanje certifikata postaviti kao jedini uvjet.  Umjesto toga, tražit će uvid u dosadašnje reference, obavljene poslove, rad na projektima. Često se koristi i psihološko testiranje kandidata jer je u ICT industriji nezaobilazan timski rad pa bi  'individualci' mogli učiniti više štete nego koristi.  – Kad u svoj tim uključite pojedinca,  od njega očekujete daljnji profesionalni razvoj, što je često povezano s certificiranjem za određene tehnologije ili proizvode. No tada već imate dobar uvid u njegove mogućnosti i mnogo je lakše procijeniti hoće li se investicija u njegovo/njeno osposobljavanje isplatiti ili ne - zaključuje Jerončić.
Međunarodno priznati program certificiranja profesionalnih informatičara – EUCIP -  organizira  Hrvatski informatički zbor (HIZ) putem svojih testnih i školskih centara. 

Učilište Algebra prvo se uključilo u program, a Hrvoje Balen, član Uprave, naglašava da EUCIP nije konkurencija niti industrijskim certifikatima, niti fakultetima, već kombinira oboje. Iako se već dulje vode rasprave o tome tko je IT stručnjak, dosad je bilo teško dati pravu definiciju. - Je li osoba završila Fakultet elektronike i računarstva (FER)? To nije nužno jer FER ima samo jedan smjer računarstva. Ima li ta osoba  neki Microsoftski certifikat? Ne nužno, jer postoje Microsoft (MCP) certifikati i za korisničke tehnologije (npr. MS Project 2007). Je li osoba završila srednju tehničku školu i sklopila nekoliko PC računala?

Upitna je njegova ekspertiza na jednom od 22 područja koja moderna informatika (i EUCIP ) definira - pita se Balen. Zaključuje da je za uspjeh ovog programa potrebna dobra volja svih sudionika – struke (HIZ, gospodarstvo), akademske zajednice (FER i Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina), velikih IT igrača (Microsoft, Cisco, IBM…) i države (ministarstava i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje). (Mislav Nekić*)

*Autor ne posjeduje ni jedan certifikat, niti se smatra IT stručnjakom