Top listu najpoželjnijih za investiranje u gradnju predvodi Pariz

Prema procjenama ovogodišnja će razina prekograničnih investicija u europske nekretnine dosegnuti 230 milijardi eura, što je rast od čak 40 posto u usporedbi s 2005. godinom

Piše: Milan Ilić

Ulaganja u nekretnine u Europi poslovno su područje koje vrtoglavo raste. Ako se ispune prognoze poput one European Real Estate Publishersa, prema kojoj će ovogodišnja razina prekograničnih investicija u europske nekretnine dosegnuti 230 milijardi eura, to će značiti rast od čak 40 posto u usporedbi s 2005. godinom. Tri najveća tržišta ostaju Velika Britanija, Njemačka i Francuska (Njemačka je lani pretekla Francusku). Rusija postaje vrlo atraktivna zemlja za srednje i manje ulagače. Investitori, koji ne izbjegavaju ni malena tržišta, podrobno su upoznati sa šansama, rizicima i ukupnim okruženjem u svim europskim zemljama. Ciljevi su im različiti posebno su im omiljeni trgovinski centri, zatim uredski prostor, industrijske lokacije, stambeni kompleksi, hoteli i ostali turistički objekti itd.

Iako Zagreb nije u prvoj ligi najatraktivnijih europskih lokacija za veće investitore u nekretnine, glavni grad Hrvatske nije više 'skriveno blago' poznato samo rijetkima spremnima na rizik, a nije ni izgubio na atraktivnosti, što se nekim gradovima ponekad događa, primjerice zbog zasićenosti tržišta, ukupnih gospodarskih ili političkih razloga. Konkretno, Zagreb u studiji Emerging Trends in Real Estate Europe 2007 relativno često spominju poslovni ljudi iz grane kao 'odrednica koja zaslužuje pozornost'. Nakon Bukurešta i Sofije, gradova koji su ove godine pobudili nešto više zanimanja zbog pristupa Rumunjske i Bugarske EU i ukupne gospodarske živahnosti tih dviju država, Zagrebu prema aktualnom imidžu društvo prave Kijev, Vilnius, Bratislava i St. Petersburg.

Rast vodeće desetorice šest posto

Prvu ligu europskih nekretnina predvodi Pariz. Nakon dvije godine stagnacije, očekivanja glede Pariza porasla su zbog općega gospodarskog rasta za koji se vjeruje da će biti dugotrajniji. I u ostalim se Top Ten gradovima Londonu, Stockholmu, Münchenu, Helsinkiju, Madridu, Barceloni, Hamburgu i Kopenhagenu očekuje da ovogodišnji Risk-Adjusted Total Return Prospects (RATRP) iznose 6,0 do 6,5 posto. U grupi iza vodeće desetorice su gradovi za koje također većina stručnjaka smatra da su mjesta u koja treba ulagati. U Istanbulu, Edinburghu, Zürichu, Milanu, Beču, Pragu, Bruxellesu, Rimu Moskvi i Dublinu očekuje se 5,5 do 6,0 posto RATRP-a. Nešto manji prinos (oko 5 posto) očekuje se u Lisabonu, Varšavi, Ateni, Budimpešti, Berlinu, Amsterdamu i Frankfurtu.

 Općenito, Hrvatska se i ove godine smatra jednom od destinacija posebno zanimljivih turistima (emerging tourist destinations), pri čemu joj je najveći adut ljepota obale. Inozemni analitičari kažu da je riječ o relativno malom tržištu koje dobrim dijelom kontroliraju lokalni igrači koji ga razumiju i tu su već neko vrijeme aktivni. Smatra se također da u Hrvatskoj još postoje veliki izgledi za dobre investicije u hotele i ostalu infrastrukturu prijeko potrebnu za provođenje slobodnog vremena. Bugarska također ovdje dobro kotira, kao i neki velegradovi Jugoistočne Europe, ponajprije Beograd, Bukurešt i Sofija. Europski sektor 'gostoprimstva' (hospitality sector) imao je prošle godine skokovit rast. Procjenjuje se da su ukupne domaće i inozemne investicije u nove hotele na kontinentu u 2006. premašile 200 milijardi eura. Trend se nastavlja i ljetos, a očekivanja su identična i za naredne dvije godine. Za takav razvoj događaja zaslužni su sve zainteresiraniji privatni investitori, kao i sve veća ponuda glede financiranja dugova.

Ne pada zanimanje za hotele

Hoteli u turistički razvijenijim regijama kao i poslovni hoteli u većim gradovima ostaju glavni izbor ulagača u smještajne kapacitete. Ponuda prilagođena segmentu starijih gostiju je u posljednje je vrijeme sve popularnija ulagačima na obale Mediterana. Generacija sadašnjih umirovljenika očito ima dovoljno novca i želje da slobodno vrijeme provodi u ljetovalištima. Ulaganja u hotele ne znače samo objekte viših kategorija. Kad je riječ o unutrašnjosti Francuske, Belgiji, Njemačkoj pa i Italije, mnogi su uvjereni da će im se brzo isplatiti investicije u hotele s dvije zvjezdice i ostale 'niskobudžetske' projekte. Od europskih država na toplim morima, Portugal ima više zanimljivih lokacija za hotelske projekte. Ovo vrijedi i za naizgled previše betonirano španjolsko priobalje.

Tamo je očigledna težnja za poboljšavanjem kvalitete postojećih kapaciteta, u skladu s povećanom potražjom za boljim hotelima. Suprotna situacija je u Moskvi, za koju se smatra da već ima dovoljno luksuznih hotela i koja sada nesumnjivo treba pristojne hotele srednje kategorije. Osim Moskve i St. Petersburga, mnogi regionalni centri također su postali zanimljivi hotelskim investitorima. Primjerice Jaroslav, jedan od sedam starih ruskih gradova iz 'Zlatnog prstena' stare Rusije oko Moskve. Regionalni centar, sa 613.000 stanovnika i s najbogatijom galerijom ruskoga srednjovjekovnog slikarstva, čije povijesno središte je od 2005. godine na UNESCO-voj listi Svjetskoga kulturnog nasljeđa, u godini 2010. slavit će tisućugodišnjicu osnivanja. U Jaroslavu se spremaju te godine ugostiti 1,5 milijuna turista i da tu razinu zadržati i poslije. U Njemačkoj, koja posljednjih godina (ne samo zbog Svjetskog nogometnog prvenstva 2006.) znatno intenzivnije ulaže u trženje vlastite turističke ponude i bilježi vrlo snažan rast broja noćenja, 2006. je bila rekordna i prema ukupnim investicijama u hotele. One su prvi put premašile jednu milijardu eura. Više od 80 posto svote je udjel inozemnih investitora.