Traženi i popularni minusi pretekli stambene kredite

Ukupni bankarski krediti stanovništvu Hrvatske,prema neslužbenim  podacima iz RBA-analize, dosegli su krajem srpnja ove godine 123,8 milijardi kuna, odnosno od početka godine bilježe pad od  2,2 posto.

Ova stopa pada , odnosno usporavanje rasta tih kredita na godišnjoj je razini i najviša u zadnjih desetak godina. Najveće usporavanje rasta bankarskih  kredita građanima bilo je vidljivo u zadnja tri-četiri ovogodišnja mjeseca. U tom  periodu,naime,i nekad najbrže rastući,stambeni krediti značajno  su „otanjili“ pa su  do kraja srpnja ove godine smanjeni na samo 52,1 milijardi kuna. Takvo je smanjivanje potpomoglo  da , nakon višegodišnje dominacije , stambeni krediti u ukupnim kreditima stanovništvu  izgube i vodeću poziciju, odnosno to mjesto  prepuste  ostalim (potrošačkim) kreditima. Stavka ostali (potrošački) krediti, u kojima znatan udjel čine prekoračenja po tekućim računima, popularni minusi u odnosu na kraj prošle godine bilježe laganu tendenciju rasta pa su krajem srpnja ove godine dosegli 52,4 milijarde kuna.

Drugim riječima,traženi i  popularni „minusi“ pretekli su ,kažu nezvanične brojke, i stambene kredite. Analitičari ističu kako je i najnovija  zamjena vodećih mjesta  u strukturi ukupnih  kredita stanovništva  posljedica i globalne krize, ali i ukupne restriktivne kreditne politike. Upućeniji ekonomisti dodaju da dramatičan pad plasmana nije posljedica samo smanjene potražnje i straha građana od trošenja, kako su neki analitičari nedavno i sugerirali, već prije svega i nestašice (pa i skupoće) kapitala. S iznosom od 9,2 milijarde kuna u ukupnim kreditima  stanovništvu krajem srpnja, autokrediti čvrsto drže treće mjesto s udjelom od 7,5 posto. Značajan rast u novije vrijeme  imali su , kažu analitičari ,i krediti po kreditnim karticama, koji su se krajem srpnja popeli na 5,4 milijarde kuna. Najmanje popularni i najmanje korišteni su i dalje hipotekarni koji sa 2,9 milijardi kuna (odnosno 2,3 posto ) čine tek mali udio ukupnih plasmana stanovništvu.          
                                                                         
Što se, pak, tiče ukupnih (bankarskih) kredita poduzećima , oni i dalje sporo rastu; od kraja prošle godine bilježe tek blagi rast od 1,1 milijardu kuna, popevši se krajem srpnja ove godine na 97,9 milijardi kuna. No, za razliku od stanovništva koje tu mogućnost nema,  korporativni sektor zaobišao je domaće banke i iskoristio jeftinije inozemno kreditiranje zbog čega rast kredita poduzećima i nije tako „crna brojka“ kao što se na prvi pogled može činiti. Poznati ekonomski analitičar Damir Novotny  izjavio je ovih dana da su statistike kreditiranja više-manje i očekivane. Dodaje, i kako ukupna masa kredita raste sporije zahvaljujući i mjerama HNB-a, ali se mijenja i struktura kredita.U strukturi je, naime,vidljivo povećanje udjela kredita po prekoračenjima tekućih računa, a i sporiji je rast stambenih kredita.To je posljedica restriktivne kreditne politike, ali i inflatornih šokova, pojašnjava Novotny.    
           
 Drugi,pak, još oprezniji analitičari na  ukupno  gore prezentirane podatke o padu zaduživanja, pa i potrošnje građana – gledaju i iz nešto drugačijeg kuta.Tvrde kako su neki naši građani u proteklim mjesecima  manje zaduživanje u bankama donekle „popunjavali“ i ublažavali i većim podizanjem,pa onda i trošenjem–ušteđevine. Potvrda toj tezi su,kažu,i podaci o nešto većem izvlačenju novca sa štednih knjižica,pa i o skromnom ovogodišnjem realnom rastu štednih depozita građana u bankama. Hoće li se, pak, manji obujam zaduživanja građana u bankama,pa i njihova ukupna manja potrošnja nastaviti i u narednom mjesecima (i godinama ) – teško je prognozirati.Zato nam, prema analitičarima, jedino preostaje nadati se da su ,ipak,stara vremena olakog  bankarskog zaduživanja, pa onda i (pretjerana) trošenja– uistinu iza nas.  (Nikola Prskalo)