Traži se hrvatski Franklin D. Roosevelt

Iako je redakcija Lidera posljednja koja bi zagovarala javne radove, politika je napravila toliko katastrofalnih pogrešaka da je sada hrvatski New Deal sa svim svojim opasnostima ostao jedino kratkoročno rješenje za izvlačenje iz recesije.

U NOVOM BROJU POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER OTIĐITE KORAK DALJE I DOZNAJTE PUNO VIŠE O AKTUALNIM GOSPODARSKIM PROBLEMIMA

Tjedan dana nakon što je objavljena nagodba između SN Holdinga i Vlade, kojom Darko Ostoja nakon devetogodišnjeg sudovanja s državom dobiva većinski udio u opatijskim Liburnija hotelima, ovaj inače 'tvrdi' biznismen ostavlja dojam iscrpljenosti. Još bi do u detalje objašnjavao bit spora. Kaže da mu je najteže bilo 2005. kad je sporazum postignut pa ga je Vlada razvrgnula. Ako je njemu bilo teško sudovanje s državom, to je poruka svima koji se odluče tvrdoglavo istjerivati pravdu protiv državnog aparata. Procjenjuje se da u oko 235 tisuća tužbi i sporova protiv države, od kojih velik dio država sigurno gubi, ima najmanje 20 milijardi kuna koje će porezni obveznici jednog dana ipak morati isplatiti. Više u priči Ivice Grčara i Jasmine Trstenjak 'Ministri bježe od nagodbi u strahu od Remetinca'.

Budućnost pripada onima koji uvide mogućnosti prije nego što one postanu očite. Tim citatom započinje Program razvojnih projekata koje potpisuje Hrvatska komora inženjera građevinarstva. - Izlaz iz teške gospodarske situacije i ekonomski oporavak moguć je samo povećanjem izvoza i angažiranjem dodatnog kapitala za nove razvojne investicije koje nose prihvatljiv potencijal financijskog povrata. Nakon gradnje autocesta na redu je nešto novo - kažu u Komori. Dakle, traži se hrvatski Franklin D. Roosevelt s aktovkom punom dobrih i isplativih projekata koji će pokrenuti cijelo gospodarstvo. Iako je redakcija Lidera posljednja koja bi zagovarala javne radove, politika je napravila toliko katastrofalnih pogrešaka da je sada hrvatski New Deal sa svim svojim opasnostima ostao jedino kratkoročno rješenje za izvlačenje iz recesije. Više u temi tjedna koju su napisale Matilda Bačelić i Bojana Božanić.

Kad netko spomene inflaciju, većina ljudi ima jednu instinktivnu reakciju, vjerojatno nesvjesnu - osjeti probadajuću bol u području sljepoočnica. Novac koji gubi na vrijednosti uvijek zvuči strašno, rast cijena rijetko koga veseli, a ni smanjena kupovna moć nije najobljubljenija pojava. Ipak, što ako bi podizanje inflacije bilo korisno za cjelokupno gospodarstvo otkrivaju nam Gordana Gelenčer i Tatjana Brebrić.

Iako je donedavno bilo nemoguće postići konsenzus hrvatskih vinara o organiziranju i zajedničkom nastupu na svjetskom vinskom tržištu, prema najavi Đure Horvata, direktora Agrokor vina, u intervju za poslovni tjednik Lider situacija se mijenja. Potaknuti stanjem u okružju, a uz potporu ministarstava poljoprivrede, gospodarstva i turizma, hrvatski vinari s ostalim interesnim skupinama i znanstvenim institucijama postigli su suglasnost da ubuduće zajednički djeluju. - U ovom trenutku najpogodniji bi oblik bio klaster jer štiti interese svih vinskih proizvođača. Plan klastera definirat će se u sklopu zajedničke strategije razvoja do 2015. – najavljuje Horvat način dogovorenog organiziranja i naglašava da nitko od velikih vinara nije odbio suradnju.

Ribarstvo je profitabilna grana koju prepoznaje sve više velikih igrača u Hrvatskoj poput Agrokora, Adrisa i Podravke.  Potrošnja ribe u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina raste i očekuje se da će se taj trend i nastaviti. Više u priči Edisa Felića 'Put ribe: Od sirotinjskoga ribarskog kruha do pravog biznisa'.

Naš savjetnik  prof. dr. sc. Hrvoje Kačer piše o problemima cesije. Jedna građevinska tvrtka dužna je državi porez. Njima je pak dužno lokalno komunalno poduzeće, koje dug osporava. Ali Porezna uprava cesijom je dug građevinske tvrtke naplatila od komunalnog poduzeća kao da je riječ o njihovoj poreznoj obvezi bez obzira na to što je pravni slijed parnica pa ovrha. I to nije usamljena pojava.

Test na stres je pokazao da za bankarski sustav u Uniji nema zime i da problemi postoje samo u izoliranim slučajevima. Doduše, stavka koja je mnoge najviše zanimala, izloženost banaka državnim dugovima, posebice onih najproblematičnijih zemalja poput Grčke, Portugala, Španjolske ili Irske, najtraljavije je izvedena. Više pročitajte u tekstu ' Europske banke imune na financijske šokove, iznimke čeka dokapitalizacija'.

U rubrici Poslovna znanja pišemo o plaćama. Naime, recesija je u većini tvrtki donijela rezanje plaća. U većini slučajeva bilo je to s namjerom da se sačuvaju radna mjesta. A kada kriza prođe? Hoće li se plaće vratiti na staro? Procijenite trenutak i počnite s ‘prije tri mjeseca prihvatio sam smanjenje plaće...’

Uz jutarnju kavicu uživajte u feljtonu koji je posvećen Stiegu Larssonu, jednom od najprodavanijih autora današnjice, s bogatstvom procijenjenim na 25 milijuna eura, koji je slavu stekao tek nakon smrti 2004. trilogijom krimića u kojima su glavni junaci novinar poslovnog mjesečnika Mikael Blomkvist i otkvačena djevojka Lisbeth Salander. Fenomen Larsson ne prestaje intrigirati i zbog sukoba obitelji i životne partnerice oko nasljedstva. (G. J.)

Novi Lider svojim čitateljima daruje poseban prilog 'Internet bankarstvo'