Tražimo strateškog partnera, ali nije isključena i prodaja 100 posto kompanije

Mogućnost da neki domaći telekom postane naš vlasnik uvijek postoji. Što se tiče HT-a, mislim da zbog Zakona o tržišnom natjecanju ne bi dobio dozvolu za preuzimanje. Sve ostale telekomunikacijske kompanije dozvolu bi vjerojatno dobile, ali većini ipak nedostaju financijska sredstva za preuzimanje

Razgovarao: Hrvoje Mateljić
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Do prije nekoliko godina, DCM i Adriatic Kabel bili su glavni igrači na tržištu kabelske televizije, a DCM je uz usluge interneta tek počeo pružati usluge telefonije. Prošle je godine obje tvrtke kupio austrijski Bewag i spojio ih u B.net koji se u međuvremenu razvio u punokrvnu telekomunikacijsku kompaniju koja uz kabelsku televiziju (uskoro neki programi i u HD kvaliteti) nudi i pristup internetu i telefoniranje. Upravo je u tripple playu B.net najozbiljniji konkurent HT-u. Svjedok i aktivni sudionik cijelog tog puta bio je Adrian Ježina, sadašnji predsjednik Uprave B.neta. Nekadašnji aktivni vaterpolist, nakon završetka studija počinje raditi u splitskom uredu Ericssona, zatim prelazi u DCM i na kraju u B.net. S Adrianom Ježinom smo u njegovu uredu u zagrebačkom Avenue Mallu razgovarali o budućnosti i planovima kompanije.

• Kako napreduje traganje za novim strateškim partnerom?
- Prošle je srijede u Financial Timesu i Frankfurter Allgemeine Zeitungu objavljen oglas o tome da je tvrtka krenula u proces i navedeni su kontakt brojevi Citigroupa koji je savjetnik. Osnovni cilj Bewaga je pronalazak strateškog partnera ali nije isključeno i da se proda 100 posto kompanije. To ovisi o interesu, cijeni i postignutom dogovoru. Na kraju naravno vlasnik o svemu odlučuje.

• Zašto Bewag sada prodaje B.net?
- Razlog je manje-više jednostavan. Bewag je tvrtka u većinskom vlasništvu austrijske pokrajine Burgenland i u Nadzornom odboru uglavnom sjede političari. Sada je potreban novac za završetak nekih projekata u pokrajini, a novac su odlučili prikupiti prodajom tvrtki koje nisu u osnovnom poslovanju Bewaga čija je osnovna djelatnost distribucija električne energije. Zato su odlučili prodati udjel u B.netu.

• Kakav se strateški partner traži?
- To je teško reći. Može biti financijski ili strateški i svaki od tih partnera nosi svoje pluseve i minuse. U svojoj karijeri imao sam priliku raditi i za financijskog i za strateškog investitora. Financijski u načelu želi uložiti mnogo novca u tvrtku i u razdoblju od tri do pet godina osnažiti ju, uzdignuti i prodati. Nakon toga je došao strateški partner koji gleda 15 do 20 godina u budućnost i ima neke druge prioritete. I kod jednih i kod drugih vlasnika tvrtka je napredovala velikim koracima iako su im se neki prioriteti razlikovali. Zbog toga očekujem da će, bez obzira na odabir vlasnika, imati isti cilj a to je rast poslovanja tvrtke s orijentacijom na zadovoljstvo korisnika. Ne sumnjam da će B.net znatno utjecati na hrvatsko telekomunikacijsko tržište i biti jedan od ključnih činitelja u konsolidaciji tržišta koje je, prema mome mišljenju, neizbježno.

• Postoji li mogućnost da neki domaći telekom, recimo HT, postane novi vlasnik?
- Mogućnost uvijek postoji. Što se tiče HT-a, mislim da zbog Zakona o tržišnom natjecanju ne bi dobio dozvolu za preuzimanje. Sve ostale telekomunikacijske kompanije bi dozvolu vjerojatno dobile, ali većini ipak nedostaju financijska sredstva za organizaciju preuzimanja. Prodaja je transparentna ali kriteriji nisu samo financijski već se traže i neki uvjeti u vezi s planovima budućih vlasnika. Interes je dosta velik. Rok je 30 dana za iskazivanje interesa, potom slijedi prvi pa drugi krug razgovora. Obično cijeli proces traje šest do devet mjeseci.

• Kakvi su trenutačno financijski rezultati B.neta?
- Iz prošlogodišnjih rezultata ne može se iščitati stanje kompanije jer je naša financijska godina lani pomaknuta na 30. 9. tako da prošle godine imamo rezultate poslovanja tvrtke samo za devet mjeseci. Od toga samo je mjesec dana B.net, s uključenih osam mjeseci rezultata DCM-a, a odvojeni su rezultati Adriatic kabela. Naš prihod u ovoj godini prijeći će 110 milijuna kuna. Trenutačno imamo približno 95.000 kabelskih korisnika, oko 14.000 korisnika interneta i više od 6.000 korisnika telefonije.

• Poslujete li s dobiti ili još ostvarujete gubitak zbog investicijskog ciklusa?
- Tvrtka posluje s pozitivnim EBITDA-om, međutim prema računu dobiti i gubitka poslujemo s gubitkom i to zbog jako velikih ulaganja (amortizacije). Odlučili smo rasti istodobno po broju korisnika i prihodima po korisniku i očekujemo tijekom sljedećih nekoliko godina da ukupno poslovanje postane pozitivno.

• U fazi ste modernizacije mreže. Što konkretno modernizirate?
- B.net danas ima više od 230 tisuća domaćinstava spojenih na kabel, naravno nisu svi još pretplatnici. Problem je bio što imamo novu mrežu zasnovanu na 2-way HFC mreži (dvosmjerna hibrid fiber-coaxial mreža) koja omogućuje sve danas poznate usluge, poput digitalne televizije, interaktivne usluge, telefonije, interneta i ostalih noviteta. U nekim dijelovima gradova još postoje stare mreže koje omogućuju samo osnovni paket kabelske televizije. Tim korisnicima želimo nadograditi mrežu i ponuditi sve usluge koje danas nudimo. Krenuli smo u intenzivnu rekonstrukciju mreže i samo prošle godine nadogradili smo priključke u 40.000 domaćinstava što je ravno jednom prosječnome hrvatskom gradu.

• Usporavaju li ulaganja u unaprjeđenje mreže njeno širenje izvan sedam gradova u kojima trenutačno nudite svoje usluge?
- Strategija je tvrtke bila da korisnicima koji su dugo s nama omogućimo kvalitetniji signal i nove usluge i da tek onda krenemo u ekspanziju na nove gradove. Naravno da smo paralelno spajali nove zgrade i nove korisnike, ali to je ipak bilo manje intenzivno u odnosu na rekonstrukciju mreže čiji bi veći dio trebao biti gotov do kraja ove kalendarske godine. Nakon toga će ostati samo neki otoci u kojima će ostati stara mreža. Nakon toga ćemo razmotriti širenje u ostale gradove, ali to će ovisiti i o strategiji novog vlasnika ili suvlasnika. Većinu strategija koju koristimo potječe iz sfere kabelske televizije s kojom smo počeli i koja nam i danas donosi najveći dio prihoda. U toj sferi postoje svjetska iskustva koja mi pratimo. Općenito u telekomunikacijama je prisutan trend konvergencije usluga pa strategija operatera sve manje ovisi o tehnologiji, a sve više o konkurentnim uslugama (paketima usluga).

• Jedan od problema većine alternativnih operatera jest korištenje DTK infrastrukture. Vi ste dobili čak 13 tužbi protiv HT-a vezanih uz korištenje DTK. Imate li još probleme na tom području?
- To se u naćelu pokušalo riješiti novim Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Pet najvećih alternativnih operatera u Hrvatskoj dalo je primjedbe na taj zakon jer među ostalim nisu bili zadovoljni ni načinom rješavanja problema DTK. Zakon je na kraju usvojen s time da je u tom dijelu prihvaćen vrlo mali dio primjedbi, uglavnom kozmetičke prirode. Ako pet operatera za koje se najvećim dijelom i radi liberalizacija tržišta nije zadovoljno zakonom, tu doista nešto 'ne štima'. Kako će implementacija tog zakona izgledati u praksi vidjet ćemo. Velika je odgovornost na agenciji koja je dobila nove ovlasti i iskreno se nadam da će oni uspjeti to provesti u djelo.

• Što je vaša glavna zamjerka Zakonu o elektroničkim komunikacijama?
- Želimo li liberalizaciju tržišta osnovno sredstvo širenja mreže ne smije biti pod kontrolom nijednog operatera jer je on u direktnom sukobu interesa i usporava ostale operatere. Davali smo konkretne prijedloge da se upravljanje povjeri državnoj upravi, posebnoj agenciji ili lokalnoj upravi. Zakonom i nekim pravilnicima koji se tek trebaju donijeti pokušalo se problem DTK-a riješiti nekom vrstom kontroliranog upravljanja (uglavnom od strane HT-a), ali dosadašnja iskustva s takvim transparentnim upravljanjem nisu naročito dobra. Zato je pred agencijom velika zadaća. Cijene telekomunikacijskih usluga posljednjih su se godina spustile 20 do 50 posto, ovisno o usluzi, isključivo zahvaljujući alternativnim operaterima. Nadam se da će agencija smoći snage da to provede i da svi operateri dobiju jednake uvjete pristupa infrastrukturi. Ne bude li u praksi zbog tog zakona HT bude mogao korisnika spojiti za 15 dana, a nama zbog raznih administrativnih procedura bude trebalo šest mjeseci, nećemo moći ravnopravno konkurirati čime će se izgubiti smisao konkurencija pa i libelarizacije tržišta.

• Koliko vi koristite DTK?
- Na nekim smo lokacijama kopali vlastite kanale, negdje smo koristili samo DTK a negdje kombinaciju. Koristimo i alternativne sisteme tako smo u Zagrebu koristili sustav kanalizacije i odvodnje za optički prsten, negdje smo koristili stupove električne rasvjete... Ipak u više od 90 posto slučajeva zastupljen je DTK. Imamo ugovore s nekim gradovima kao što su Zagreb, Split i s još nekima kojima je bilo u interesu da građanima pruže mogućnost izbora.

• Osim DTK, koje su vam još prepreke u poslovanju?
- U većem dijelu poslovanja susrećemo se s administracijom koja nam usporava procese. Sada je bolje nego prije nekoliko godina, ali sigurno nije savršeno. Drugo, davanja na radnu snagu su visoka pa povećavaju troškove a time se smanjuje dobit tvrtke koja se može ponovno ulagati i obrtati. Smanjenje tih davanja ubrzalo bi gospodarski razvoj cijele zemlje.

• Koliko na poslovanje B.neta utječe pogoršanje makroekonomskih pokazatelja kao što su viša inflacija i sporiji ekonomski rast?
- Osjeća se to na rastu troškova poslovanja. Nama su fiksni troškovi programska i autorska prava, kupnja megabajta i slično. Međutim, neki operativni troškovi znatno rastu. Imamo 300-tinjak priključaka na električnu mrežu i ako struja poskupi 20 posto, onda je to udarac. Naših 70-ak servisera stalno su na terenu i osjeća se povećani trošak goriva. Na rast tih cijena uglavnom ne možemo utjecati. Zasad se ti troškovi odražavaju na operativni gubitak ali on na sreću neće biti veći nego što smo planirali jer smo probili neke planove u pozitivnom smislu. Nastavi li se rast operativnih troškova, to se dugoročno mora odraziti na cijenu. Hoće li to biti uskoro ili će se inflacija smiriti pa poskupljenja neće biti potrebna ne bih mogao reći.

• Kakvi su planovi u ovoj i sljedećoj godini?
- Sve je podređeno zadovoljstvu korisnika. Nedavna anketa pokazala je da je više 90 posto naših korisnika jako zadovoljno uslugom. Mi stalno pratimo želje i primjedbe korisnika te shodno tome unaprjeđujemo ponudu. Sukladno tome postoje planovi za nastavak rekonstrukcije mreže. Druga stvar je daljnje ulaganje u unaprjeđenje usluga, povećanje kvalitete. Što se tiče kabelske televizije, svojim korisnicima upravo dijelimo nove digitalne dekodere koji omogućuju najkvalitetniju sliku u Hrvatskoj.

• Koliko ćete digitalnih prijamnika zamijeniti?
- Plan je da nove prijamnike dobiju svi korisnici koji imaju neke dodatne pakete, tako da će do jeseni trećina korisnika moći gledati programe putem digitalnog dekodera. Početkom jeseni ponudit ćemo nekoliko programa na HD rezoluciju što će definitivno biti sadržaj najbolje kvalitete na tržištu a posljedica je superiornije tehnologije (mrežne propusnosti) u odnosu na konkurenciju. Znatno ćemo povećati broj programa i nastojati ugovoriti neke posebno atraktivne i ekskluzivne programe kao što su neki koje već imamo, poput Fox Lifea, Fox Crimea, i TV1000, Viasat Hisoryja i dr. Smatramo da je i lokalni sadržaj jako važan te preplatnici u svim gradovima mogu pratiti svoje lokalne sadržaje. I dalje ćemo zadržati i analogno emitiranje programa pa će se različiti programi moći gledati i u kućanstvima s više televizijskih prijamnika što nam daje prednost nad konkurentskim tehnologijama a znam da je u hrvatskoj prosjek TV aparata po domaćinstvu u porastu i već iznosi gotovo dva aparata po domaćinstvu.