Treba prepoznati pravi trenutak za pokretanje fonda

Za novi investicijski fond vrlo je važno prepoznati povoljan trenutak za početak rada jer početni prinos koji ostvari je najbolja reklama i preporuka zainteresiranim ulagačima i dokaz uspješnog menadžmenta, kaže Goran Guteša, fond menadžer u Apex kapitalu

U posljednje je vrijeme puno odobrenja za rad novih investicijskih fondova, što potiče nade tržišnih sudionika u poboljšanje likvidnosti na Zagrebačkoj burzi. Međutim, novi fondovi još ne počinju s radom, vjerojatno u očekivanju povoljnog trenutka za ulazak na tržište.

Omega fond, kojim upravlja Apex kapital, početkom godine dobio je sve potrebne dozvole za rad od strane regulatora. Početni kapital riješen je uplatom osnivača, Apex vrijednosnica i zainteresiranih klijenata. "No, s obzirom na tadašnju tržišnu situaciju i našu procjenu potencijalne krize u svijetu, koja nije mogla ostaviti netaknutom Hrvatsku, kao niti zemlje regije te sva brzorastuća tržišta na kojima su njegovim prospektom i statutom predviđena ulaganja, odlučili smo do daljnjega prolongirati početak njegova rada", kaže Guteša.

Ocjenjujući stanje u kojem se nalazi domaća industrija investicijskih fondova, Guteša ukazuje na nerealne apetite hrvatskih ulagača. "Prinosi od 50 do 60 posto na godišnjoj razini nisu realni, niti održivi, pogotovo ako se zna da su prosječni prinosi fondova u razvijenim zemljama od 12 do 14 posto godišnje. Prilično je jasno da će se očekivanja ulagača morati korigirati", kaže Guteša.

Trenutno je i nepovoljna situacija na domaćoj burzi, koja je rezultat spleta okolnosti, od krize na svjetskim tržištima, političke situacije u regiji do unutarnjih razloga, među kojima je i efekt dobitonosnih prodaja dionica nakon dvije godine kontinuiranog rasta tržišta, ocjenjuje Guteša. Ukazuje i na višu stopu inflacije, koja je dovela do rasta kamatnih stopa, tako da se određeni broj ulagača u tako nesigurnom okruženju odlučio na najsigurniju varijantu - ulaganje u depozite u bankama.

Nakon višemjesečnog pada cijena domaćih dionica, za očekivati je da će prije njihova eventualnog rasta biti potrebno duže razdoblje stabilizacije kako bi se vratilo povjerenje ulagača i stvorila povoljna ulagačka klima. "To podjednako ovisi i o stanju na svjetskim tržištima, da li će se izbjeći recesija u SAD-u i moguća nova propadanja velikih investicijskih kuća. Zatim o stanju u regiji - parlamentarni izbori u Srbiji, primanje Hrvatske i Albanije u NATO, što bi strane investicije učinilo znatno sigurnijim, kao i o vraćanju povjerenja ulagača u domaće tržište", ističe Guteša.

Dodaje kako će se povjerenje vratiti nastave li se dobri poslovni rezultati hrvatskih poduzeća i u ovoj godini te se time dokaže da odlična poslovna izvješća za 2007. nisu bila slučajna. "Treba pričekati barem polugodišnja izvješća tvrtki i rješavanje pitanja Braniteljskog fonda, te će u skladu s time biti i planiran početak rada našeg fonda", ističe Guteša.

"Kaže se; budi realista, kupuj od pesimista i prodaj optimistu. To je situacija kakvu naše tržište dosad nije poznavalo. Naime, u situacijama kada je tržište raslo i bilo optimistično, bilo je prisutno poprilično netržišno ponašanje - kupovalo se bez pretjeranog razmišljanja, prethodnih analiza i proučavanja tržišta. Paničan izlaz i rasprodaja pojavili su se kao rezultat nepovjerenja u tržište. Sve ovo nije imalo, niti ima pretjerano veze sa fundamentalnom i tehničkom analizom", kaže Guteša. Smatra kako će ubuduće sve više na značenju dobivati analiza pri odabiru kriterija kupnje dionice.

U ovakvim situacijama tržišna cijena dionice nerijetko je daleko od njezine fer ili procijenjene vrijednosti. "Tržišna cijena je vrijednost koju je netko na tržištu spreman platiti za određenu dionicu. Na bull tržištu lako je moguće da dionica bude 'preplaćena', isto kao što će se na bear marketu dionica prodati pošto-poto, često i ispod njezine fer vrijednosti", kaže Guteša.

To je situacija koja se lako može preslikati i na fondovsku industriju. Na rastućem tržištu, slušajući dobre vijesti, investitori ulažu u fondove stvarajući dodatnu likvidnost na tržištu. To je situacija koja se najbolje osjetila u prvoj polovini 2007. Trenutno se, kaže Guteša, fondovska industrija nalazi u nezahvalnoj situaciji: pad povjerenja u tržište zaustavio je u velikoj mjeri uplate u fondove, i samim time smanjio likvidnost u sustavu.

Fondovima koji ulažu u Hrvatsku i regiju dodatno je situacija otežana nemogućnošću hedginga i ulaganja u derivativne instrumente, odnosno opcije i futurese na dionice, upozorava Guteša. To su instrumenti prisutni na svjetskim tržištima gdje se i u situacijama pada tržišta kapitala, pravovremenim radnjama može minimizirati ili čak izbjeći gubitak.

"Na nerazvijenim ili slabije razvijenim tržištima uvođenje tih instrumenata nije moguće jer još nema nekih elementarnih uvjeta za to. Tu prvenstveno mislimo na kronični nedostatak likvidnosti, kao i izostanak nekih drugih stvari prisutnih na razvijenim tržištima poput market-makera. Posljedica toga je upravo i naše taktiziranje oko početka sa radom, kao uostalom i nekih drugih fondova sa istom ili sličnom ulagačkom politikom", zaključuje Guteša. (H)