Treba štedjeti jer recesija neće završiti ove godine

Trebat će otprilike godinu dana od oporavka američkog tržišta kapitala do početka oporavka hrvatskog tržišta kapitala. Predsjednik američkih Federalnih rezervi tvrdi da će se za potpuni ekonomski oporavak morati pričekati najmanje dvije godine, a možda i tri. Taj nas podatak vodi do zaključka da se nalazimo na tankoj granici između recesije i depresije

piše mr. sc. Ante Žigman
[email protected]

Možemo li se uskoro nadati da će se svjetska ekonomija oporaviti nakon Obaminih antirecesijskih mjera za oporavak američkoga gospodarstva, od kojeg se očekuje da bude lokomotiva oporavka svjetske ekonomije? Posljednji događaji pokazuju da uvođenje mjera američke administracije ne nailazi na plodno tlo na američkim burzama, koje su od prve objave programa potonule na novi minimum. Tako je Dow Jones potonuo više od 10 posto, a europske burze nastavljaju svoj strmoglavi pad nakon objava rezultata banaka za prošlu godinu.

Odbrojavanje vremena

Je li, možda, riječ o sasvim normalnoj reakciji tržišta nenaviknutog na državni intervencionizam širokih razmjera? Tržište koje vjeruje samo tržišnim mehanizmima nije spremno prihvatiti državne mjere kao rješenje krize prije nego što mjere pokažu konkretne rezultate. Zašto je uspjeh američkih antirecesijskih mjera toliko važan za Europu, pa na kraju i za Hrvatsku? Prije svega jer nakon prvih pozitivnih rezultata u SAD-u možemo odbrojavati vrijeme do završetka naše recesije. Iskustvena procjena kaže da će trebati otprilike godinu dana od oporavka američkog tržišta kapitala do početka oporavka hrvatskog tržišta kapitala.

Predsjednik američkih Federalnih rezervi (američke Središnje banke) procjenjuje kraj duboke recesije ove godine urode li brojne antirecesijske mjere i poticajni programi očekivanim plodovima. Istodobno upozorava da će se za potpuni ekonomski oporavak morati pričekati najmanje dvije godine, a možda i tri. Pritom treba napomenuti kako nas taj podatak vodi do zaključka da smo na tankoj granici između recesije i depresije (koju se definira kao dugotrajnu recesiju).

O čemu će, zapravo, ovisiti izlazak iz recesije? Prije svega o učincima fiskalnih poticaja s mjerama za stabiliziranje financijskih institucija i financijskih tržišta. Dakle, država se ponovno uključuje da ispravi ‘pogreške’ tržišta koje se obično javljaju tijekom razdoblja visokih stopa ekonomskog rasta zbog uobičajene pohlepe za beskrajnim profitima. Poznato je da država nije najbolji gospodar i trebat će uložiti mnogo napora da antirecesijske mjere koje provodi budu učinkovite. Jedino to jamči njihov uspjeh, a u slučaju da ne budu dovoljno uspješne, moguće je daljnje produbljivanje recesije.

'Kupujmo američko'

Naime, oporavak uz državne mjere ovisi i o oporavku glavnih trgovinskih partnera SAD-a (EU, Japan, Kina…), pa u slučaju njihova sporog oporavka recesija može trajati dulje. No ako uzmemo u obzir poziv američkog predsjednika da američke korporacije i američki građani kupuju proizvode ‘made in USA’, ne može se računati na brzi oporavak glavnih trgovinskih partnera. Bilo bi zanimljivo vidjeti reakciju američke administracije kad bi zemlje koje kupuju američke obveznice, dakle američki dug, preporučile svojim investitorima da više ne kupuju američke obveznice i druge vrijednosne papire. Takav joj potez ne bi bio drag jer američkoj ekonomiji treba otprilike dvije milijarde dolara na dan za financiranje njezina deficita tekućeg računa platne bilance. Tko to može financirati? Pa oni koji imaju suficit: Japan, Kina, Njemačka, Nizozemska, Norveška, ali pitanje je samo koliko dugo to žele financirati jer antirecesijske mjere u SAD-u traže još novca.

Europska je unija pak ovaj vikend odlučila da ne želi financirati posebni fond vrijedan 180 milijardi za pomoć zemljama Srednje i Istočne Europe. Mađarski premijer pokušao je pribaviti novac za pomoć Mađarskoj, ali i ostalim susjednim zemljama. Tomu se usprotivila jedna od rijetkih članica EU sa suficitom platne bilance - Njemačka. Kancelarka Merkl misli da bi uz pomoć zemljama s kojima dijeli euro financiranje deset novih članica EU koje su se pridružile prije pet godina doista bilo previše.

Možda nema smisla previše raspravljati o situaciji na globalnom tržištu koje je daleko od Hrvatske, ali nema dvojbe da je za naš oporavak presudna globalna situacija. Europsko se nejedinstvo pokazalo još jedanput na sastanku na vrhu zemalja EU. Amerika je pak pokazala političko jedinstvo, ali uz nepovjerenje američkog tržišta kapitala. Stoga nije teško zaključiti da ove godine ne možemo očekivati završetak recesije, pa nam ostaje samo nada da ćemo prve znakove oporavka vidjeti iduće godine, a do tada treba štedjeti.