Trećina stanovništva jedva spaja kraj s krajem

Prema rezultatima novog vala istraživanja GfK barometra, kućanstva u Hrvatskoj ne očekuju  pomak  prema  boljem  životu u sljedećih godinu dana. Promatrano kroz obiteljske financije  kvaliteta života  za mnoge je i teža.

Tek oko 13 posto  kućanstava ima sada nešto bolju financijsku situaciju,  što je isto kao i pred 6 mjeseci, ali početkom 2007. godine takvih je bilo  oko 21 posto.  Zatim 41 posto kućanstava sada smatra da su ostali na istom, dok ih je prije 6 mjeseci bilo 48 posto, a početkom 2007. čak 53 posto.  Za približno 44 posto kućanstava  financijsko stanje kućanstva lošije je nego prije pola godine (kada ih je bilo 39 posto), no još je lošije nego početkom prošle godine  kada je takvih kućanstava bilo samo četvrtina.

Pogoršanje financijskog stanja kućanstva u Hrvatskoj u proteklih godinu dana, više od prosjeka (44 posto), istakla su posebno ona u Sjevernoj Hrvatskoj (49 posto), te Slavoniji (48 posto), zatim to naglašavaju starije osobe (55 posto kod dobne skupine od 55 do 64 godine i čak 67 posto kod starijih od 65 godina), te tamo  gdje su općenito niski prosječni mjesečni prihodi (60%). Najmanje je pogoršanje bilo Zagrebu i Dalmaciji  (41 posto), a u Zagrebu je i najveći segment onih kućanstava koja su osjetila neko poboljšanje (18 posto).

U sljedećih godinu dana tek 17 posto  kućanstava se  nada da će im financijska situacija biti nešto bolja, dok  je takvih prije šest mjeseci  bilo 19 posto, a početkom 2007. godine 29 posto. Suprotno, raste broj kućanstava  koji procjenjuje da će im se financije ipak pogoršati (od 18 posto u ožujku 2007. na 32 posto u veljači 2008. a sada raste na 38 posto). Samo oko 17 posto naših kućanstava se nada da će im u sljedećih godinu dana biti nešto bolje a takvih je najmanje u Lici/Kordunu/Banovini (9 posto) kao i među osobama starijim od 55 godina ( samo 5 posto). Oko 43 posto smatra da će njihova  financijska situacija biti ista kao prethodne godine, no 38 posto misli da će im financijsko stanje biti gore nego pred godinu dana. Ocjena buduće vlastite financijske situacije kućanstva  posebno je slabija za oko 47 posto kućanstava Like, Korduna, Banovine te Sjeverne Hrvatske, te ona kućanstva u kojima su prosječni mjesečni prihodi do 2.000 kuna – njih oko 50 posto tako ocjenjuje, ali i osobe preko 65 godina (58 posto iskazuju isto).

U promatranim tranzicijskim zemljama ocjene su nešto blaže jer velik rast cijena predviđa 35 posto Rumunja, 33 posto Bugara, 14 posto Čeha te 13 posto Poljaka. Sukladno očekivanom rastu cijena gotovo polovina kućanstava ocjenjuje da će u narednih godinu dana morati izdvojiti više novca za kupnju trajnih dobara. U općoj ocjeni financijske situacije  broj kućanstava  koja mogu bar nešto štedjeti  ispod  je 50 posto. Trećina jedva spaja kraj s krajem, a oko 15 posto se zadužuje ili troši ranije ušteđeno. Zadnji podaci govore da najviše štede kućanstva u Dalmaciji (61 posto) te gradu Zagrebu (55 posto).Tamo gdje su osobe starije od 65 godina nešto štedi tek njih 32 posto. Promatrano prema stručnoj spremi - kod najniže - malo štedi njih 16 posto, a kod - najviše  - 72 posto. Sličan je odnos i kod visine osobnih mjesečnih prihoda – oni s najnižima štede u oko 7 posto slučajeva a s najvišima u 73 posto.

Trećina kućanstava  jedva sastavljaju kraj s krajem  a najviše ih je u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj (oko 42 posto), kod osoba preko 65 godina starosti (48 posto), niske stručne spreme (60 posto), te  mjesečnih primanja do 2.000 kuna (54 posto). Kućanstava koja za svakodnevne potrebe troše postojeću ušteđevinu, ili se posebno zadužuju da bi preživjeli, najviše su prisutna u Slavoniji i Lici/Kordunu/Banovini , tamo gdje su prosječna mjesečna primanja do 2.000 kuna , te kod starijih osoba - 55 i više godina.