Trećinu bogatstva građani će ulagati u dionice

Današnji, Svjetski dan štednje, hrvatski građani dočekuju sa godišnjim rastom štednje u bankama od gotovo 8 posto, odnosno s iznosom kunskih i deviznih štednih i oročenih depozita u bankama, koji su se krajem rujna ove godine popeli na čak 101 milijardu kuna

Premda bi se (i) na osnovi spomenutih rekordnih brojki moglo zaključiti kako građani i bankari 'idilično posluju' - bolji poznavatelji prilika, kažu kako stanje i nije tako ružičasto. Ističu, kako je danas možda (i) primjerenije reći da štediše svoj ovogodišnji praznik dočekuju i sa spoznajom da je u novije vrijeme sve prisutniji i bijeg' štednje iz banaka u druge investicijske kuće. Analitičari tu tvrdnju potkrepljuju i brojkama. Izračunali su, naime, kako su se samo u rujnu ove godine štedni depoziti  i oročena štednja hrvatskih građana u poslovnim bankama 'stanjili' za više od 3 milijarde kuna u odnosu na prethodni mjesec. To je dosad i najveće (po obujmu) ikad zabilježeno (jednomjesečno) smanjivanje iznosa štednje stanovništva u našim bankama.

Na pitanje zašto je došlo ili dolazi do stagnacije, pa i smanjivanja štednje u bankama, analitičari spremno odgovaraju kako su hrvatski građani najveći dio ušteđevine samo u ovogodišnjem rujnu podigli, ne kako bi 'pokrili' povećane troškove života i luksuza (primjerice, nabavku novog auta) - nego prije svega radi kupovine dionica T-HT-a, ali i drugih dionica. Naime, sve više građana, umjesto u štednju, u novije vrijeme plasira svoju mjesečnu zaradu, pa i ušteđevinu u dionice (i)li u  investicijske fondove. 'Boju dresa', kažu, mijenjaju iz jednostavna razloga što im ulaganje u dionice donosi, bar po dosadašnjim kretanjima, i nekoliko puta veće prinose nego da im štednja ostane ležati u bankama.

Stručnjaci ističu kako je ekspanzija hrvatskih financijskih tržišta i institucija u samo nekoliko godina dovela i do dramatične promjene u strukturi financijske imovine (hrvatskog) stanovništva. Treba reći i da je trend promjene strukture financijske imovine stanovništva prisutan, ne, kako neki vole reći - od jučer, nego već punih pet-šest  godina. Dok su, recimo, u periodu od početka 2002. do kraja 2006.godine gotovina i bankovni depoziti, prema procjenama analitičara iz magazina Banka, povećani za samo 44 posto, ulaganja  građana u dionice povećana su za 7 puta, a u otvorene  investicijske fondove za čak 14  puta.

Većina naših banaka uvidjevši takva za njih nepovoljna kretanja – odnedavna je uvela (ili uvodi) razne stimulanse kako bi zadržala postojeće ili čak privukla  i ' štedišu više'.U Zagrebačkoj banci, primjerice, najnovije povećano zanimanje za sve modele štednje pripisuju i povećanju kamata na oročenu štednju u eurima od 0,10 do 0,35 posto te američkim dolarima od 0,75 do 1,60 posto. I Privredna banka provodi agresivnu kampanju kojom poziva građane da kod njih ulože novac od povrata (građanima je nakon upisa dionica T-HT-a ostalo neiskorišteno čak 5,5 milijardi kuna), te su u skladu s tim proširili (i stimulirali) paletu svojih štednih proizvoda. U samo petnaestak dana listopada Hypo banka zabilježila je porast ukupne štednje od čak tri posto, u odnosu na lanjskih 0,4 posto.

Odnedavna su uveli i povoljnije kamate na oročenu kunsku štednju. Slične stimulacije nudi i Raiffeisen banka. Klijentima koji bi višak novca od kupnje dionica uložili na oročenu kunsku štednju, ova banka odnedavna nudi veće kamate i razne bonuse te investiranje u (njihove) fondove bez ulazne naknade. Akcija Volksbanke s višim kamatama i bonusima na štednju trajat će do kraja godine. Ova je banka čak uvela i mogućnost isplate kamata unaprijed te ukinula uzlazne i izlazne naknade za svoje fondove.

Hoće li najnoviji nešto povoljniji (bankarski) uvjeti  biti i dovoljno primamljivi za zaustavljanje 'bijega', odnosno(i) za vraćanje štednje u banke – teško je ovoga trenutka i procijeniti. Tim prije što dobri poznavatelji prilika već sada naglašavaju kako je ipak veća vjerojatnost da se nastave započeti trendovi još većeg ulaganja u dionice i fondove nego da se dogodi veliki povratak štednje u banke. Analitičari u svojim predviđanjima idu i korak dalje. Naime, procjenjuju kako će već do 2009. godine hrvatski građani čak 32 posto ( ili gotovo trećinu) svojeg bogatstva ulagati u dionice dok će samo 7 posto imati (ili držati) u gotovini i na štednji. (Nikola Prskalo)