Trendovi pozitivni - dug raste

Tijekom prvih deset mjeseci ove godine ostvaruje se rast industrijske proizvodnje, graditeljstva, prometa u trgovini, turizma, prijevoza i međunarodne razmjene, a rast ovogodišnjeg BDP-a procjenjen je na 4,6 posto, pokazuju analize HGK-a

   Hrvatski gospodarstvenici složni su da domaća privreda bilježi pozitivne trendove, ali veliki problem i dalje ostaje visoki inozemni dug i nedovoljan izvoz. Ono što i nadalje ograničava brži rast i razvoj rastući je vanjskotrgovinski robni deficit i inozemni dug, što će rezultirati i povećanjem deficita tekućeg računa platne bilance, rekla je na Skupštini Hrvatske gospodarske komore direktorica Sektora za makroekonomske analize Jasna Belošević-Matić predstavljajući kretanja u hrvatskom gospodarstvu u 2006. Stoga neophodnim drži usmjeriti se na povećanje izvoza uz pretpostavku povećanja produktivnosti i zaposlenosti.

Čelni čovjek hrvatskih hotelijera Franko Palma nije se složio s analizom o visokoj profitabilnosti u turizmu, već je rekao da je u tom sektoru nizak povrat kapitala, jer od jednog eura koji gost potroši samo 25 centa ostaje u turizmu. Iako je izvoz rastao gotovo dvostruko brže nego lani, uvoz je i dalje dvostruko veći od izvoza. Rastu izvoza najviše je pridonio izvoz brodova, zemnog plina, hrane i pića te naftnih derivata.

Drugi ozbiljan problem hrvatskoga gospodarstva i dalje je bruto inozemni dug, koji prijeti da Hrvatsku dovede u dužničku krizu. Hrvatska narodna banka u nastojanju da uspori zaduživanje donijela je niz restriktivnih mjera, a država je smanjila proračunski deficit i preusmjerila svoje zaduživanje na domaće tržište kapitala. Tako je dug države smanjen za 400 milijuna eura. Unatoč tome, od početka godine do kraja rujna bruto inozemni dug povećan je za 1,5 milijardi eura, pa je sad veći od 27 milijardi eura i kreće se oko 81 posto procijenjenog BDP-a za 2006.

Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, ističe da su ove godine poduzeća u svim sektorima počela ozbiljnije rezati svoje troškove. Vidošević je istaknuo da su domaća poduzeća napokon počela radikalno rezati svoje troškove i da cijeli sustav traži jedno 'potresanje'. Naveo je primjer Slovenije, koja je svoju proizvodnju s početka 90-ih udvostručila, dok je Hrvatska dosegnula tek 70 posto prijeratne proizvodnje.   (Renato Đurđević)