Trgovce igračkama u Zagrebu će zamijeniti veliki igrači iz Azije

Vraćaju se visoke stope rasta, gomilaju devizne rezerve, kao obrana od mogućih novih špekulativnih napada na azijske valute, a sve je snažniji pritisak da se kao odgovor na euro uvede zajednička valuta

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

Na upravo završenome godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Singapuru direktor MMF-a Rodrigo de Rato je, među ostalim, poručio:

- 'Pohvalno je što izvor rasta vaših zemalja nije više samo izvoz nego i rast domaće potrošnje.
Na žalost mnogih u Hrvatskoj, prvi čovjek MMF-a pritom nije mislio na Hrvatsku, u kojoj je izvoz ionako zapostavljen, a domaća potrošnja, koju se 'podgrijava' kreditnim zaduživanjem, ionako raste gotovo bez nadzora. Poruku je uputio azijskim zemljama.
Razlog De Ratove želje za većom domaćom potrošnjom jasan je. Azijske su zemlje agresivnim izvozom stvorile velike trgovinske deficite razvijenim zapadnim zemljama. Konkurentnost većinom grade na svojoj jeftinoj radnoj snazi. Kad bi ta radna snaga počela zarađivati više i trošiti zarađeno, za Zapad bi to bila dvostruka korist: nekonkurentnost radne snage sa Zapada smanjila bi se, a bar bi dio povećane azijske domaće potražnje zadovoljile tvornice iz SAD-a i Europe.

Na žalost Zapada, uključujući i rubne zemlje poput Hrvatske, konkurentnost azijskih zemalja neće se smanjivati, nego, kao što se može zaključiti iz kontakata u ovih nekoliko dana tijekom zasjedanja MMF-a u Singapuru, i povećati. Zapad bi, a pogotovo zemlje poput Hrvatske, morao pozorno proučavati strategiju i taktiku azijskih zemalja. Globalizacija i svjetska suradnja na načelnoj su razini lijepa stvar, ali gruba su realnost sudari blokova (SAD, EU, azijske zemlje).
Ovo će stoljeće doista biti stoljeće Azije. Azijska se regija potpuno oporavila od financijske (ali ne i proizvodne) krize s kraja 90-ih, vraćaju se visoke stope rasta, a poučeni krizom, ondje sada gomilaju i devizne rezerve kao obranu od mogućih novih napada na njihove valute. Sve je snažniji i pritisak da se kao odgovor na euro uvede zajednička azijska valuta.

Aziju, pri čemu se preciznije misli na Istočnu, se više ne smije promatrati kao skup zemalja. To se područje ubrzano integrira, kao nikada prije. Robom, novcem i, što je posebno važno - znanjem, trguje se u cijeloj regiji, stvaraju se snažne proizvodne mreže. Griješe oni koji misle da Istočna Azija i dalje proizvodi igračke i tekstil. Na to otpada samo 15 posto izvoza. Izrađuju se mnogo kompliciraniji proizvodi. I razmjena među regionalnim odjelima kompanija sve je veća. Primjerice, japanske multinacionalke danas šalju 80 posto svoje proizvodnje iz azijskih zemalja u druge azijske zemlje na više faze obrade. Naravno, postoje opasnosti i za tu regiju. Mnogi se boje kineske samodovoljnosti, ali iz Kine stižu poruke da će dio potreba za manje zahtjevnim proizvodima i uslugama naručivati od susjednih zemalja.

Azija se neće dati lako podvrgnuti kontroli Zapada. Svjedok svega toga, koji se prvi put nađe u najrazvijenijoj zemlji regije - Singapuru, s prijašnjim iskustvima iz manje razvijene ali jednako ambiciozne Malezije te s uspomenama na 'šokove' tijekom posjeta tehnološki superiornim tvornicama u Južnoj Koreji, mora prenijeti zabrinutost za sudbinu stare dobre Europe u čiju zajednicu Hrvatska ulazi. U kongresnom centru Suntec istodobno su se održavali seminari o budućnosti EU i Azije. Europska dvorana bila je samo dopola ispunjena - a azijska dupkom puna, tako da je dio posljetitelja morao i stajati.

Domaćinima nije bilo dovoljno što su završnu svečanost na riječnoj obali i u nekoliko obližnjih shopping centara za približno 5.000 ljudi završili rijetko viđenim vatrometom, nego su prskanje raketa popratili i glazbom. Rasprskavanje raketa bilo je potpuno sinkronizirano s glazbom skladanom upravo za tu prigodu, kao zvučna kulisa vatrometu. Jednako kao što znaju napraviti IT opremu vrhunske kvalitete i preciznosti, tako su i taj projekt odradili savršeno.
Nama, u zemljama poput Hrvatske, ostaje čekati da Azija toliko ojača da za deset ili više godina sadašnje trgovce igračkama i tekstilom u Zagrebu zamijene vlasnici velikih azijskih tvrtki, ili se pokušati suprotstaviti - ne protekcionizmom, nego učenjem, požrtvovnošću i inovativnošću. Trećeg rješenja nema.

 Kraj