Trgovina i ljudska prava glavne teme prvog dana

Europski i afrički čelnici usuglasili su se u subotu u Lisabonu, prvog dana summita EU-Afrika, kako je potrebno uspostaviti novi savez između dvaju kontinenata, ali stare političke podjele između njih naslućuju da bi to mogao biti dug proces, javljaju agencije

Prvi dan summita prošao je "u vrlo prijateljskom ozračju" i s "velikim osjećajem solidarnosti" te je stvorio pretpostavke za "strateško partnerstvo" između Afrike i Europe, izjavio je portugalski ministar vanjskih poslova Luis Amado, govorivši u ime domaćina skupa.Unatoč njegovim pozitivnim izjavama, razlike u stajalištima na ključnim pitanjima ostale su iste.Posebno je bolna tema bila trgovina. Posljednjih pet godina EU i pojedine afričke regije pregovaraju o nizu trgovinskih sporazuma poznatih kao Ekonomski partnerski sporazumi (EPA). Mnogi Afrikanci misle da su sporazumi naprosto nepravedni i da unose podjelu među pojedine dijelove Afrike. EU forsira takve ugovore pod pritiskom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja njima želi okončati mnoge preferencijalne trgovinske ugovore koji potječu još iz kolonijalnog razdoblja."Afričke zemlje više nisu puki izvoznik sirovina ili samo izvozna tržišta. Važno je izbjeći modele koji pripadaju prošlosti - siromašni krajevi se ne smiju prisiljavati na nepravedne ugovore", rekao je predsjednik Afričke komisije Alpha Omar Konare.Ljudska prava su također bila osjetljiva tema.

Europske i afričke države redovito se sukobljavaju na pitanju ljudskih prava. Afričke države europsku počesto smatraju postkolonijalnom uplitanjem u njihove poslove, dok EU smatra da afričke zemlje blagonaklono gledaju na neke neprihvatljive režime na kontinentu.Iako su subotnji razgovori na summitu u Lisabonu trebali pokrenuti novi ton u tom dijalogu, izgleda da su samo pojačali stare dileme.Južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki je hvalio postignuća afričkih zemalja u poštivanju ljudskih prava, koja su deklarativno nabrojana i prihvaćena u konstitutivnom dokumentu Afričke unije, i u svom govoru uopće nije spomenuo bilo kakve krize na kontinentu.Njemačka kancelarka Angela Merkel u svom je odgovoru naglasila da je EU posebno zabrinuta stanjem u Zimbabveu i Sudanu, označivši ih primjerima "loše vladavine i kršenja ljudskih prava". Zimbabve je posebno izdvojila kao zemlju koja kvari "imidž nove Afrike".Njezine kritike je osobno saslušao predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe koji je na summit pozvan pod afričkim pritiskom iako mu je inače zabranjen ulazak u EU upravo zbog brojnih kršenja ljudskih prava u zemlji. Zbog njegova dolaska summit je bojkotirao britanski premijer Gordon Brown.Nešto kasnije je senegalski predsjednik Abdoulaye Wade novinarima izjavio da se ocjene njemačke kancelarke o Zimbabveu temelje na "potpuno krivim informacijama".

Do manjeg verbalnog okršaja došlo je i između španjolskog premijera Jose Zapatera i libijskog čelnika Moamera Gadafija.Zapatero je predložio je da dva kontinenta potpišu "pakt" u borbi protiv ilegalne imigracije, koju je ocijenio "dramatičnim rezultatom kolektivnog "neuspjeha".Španjolski je premijer Africi predložio "pakt" utemeljen na tri osnove: školovanju, zapošljavanju mladih i razvoju infrastrukture - kako bi se socijalno i gospodarski ojačale polazišne zemlje. Taj pakt bi omogućio poticanje povratka u Afriku i izbjegavanje odljeva mozgova, rekao je Zapatero.Prema podacima Vijeća Europe najmanje 5,5 milijuna imigranata živi u Europskoj uniji. Tijekom ove godine samo je na španjolsko Kanarsko otočje stiglo više od 30.000 imigranata, a stotine ih umiru u pokušaju prelaska mora. Italija i Malta suočene su sa sličnim problemima.Libijski čelnik Moamer Gadafi je u odgovoru rekao da Europa mora riješiti problem koji je sama stvorila kolonijalizmom. "Ili nam vratite naše resurse ili nas pozovite u vaše zemlje. To je prilično pravedan izbor", rekao je Gadafi. "Afrika je bila opljačkana i sada se to vreća u obliku imigracijskog problema", dodao je.

Iako prvi dan summita nije donio konkretne rezultate na ključnim pitanjima, poput sigurnosne situacije u Darfuru ili europskim pokušajima da pošalje mirovne snage u Čad, diplomati naglašavaju da je uspjeh što je summit uopće održan. "Na prvom skupu u Kairu prije sedam godina samo smo razgovarali o povijesti i prošlosti. Ovdje smo se ipak odmaknuli od toga. Važno je okrenuti se budućnosti", rekao je Amado.Svaku subotnju raspravu uvodnim izlaganjem poveli su po jedan državnik sa svake strane. Tako su njemačka kancelarka Angela Merkel i Thabo Mbeki iz Južne Afrike govorili o ljudskim pravima, a francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i gabonski Omar Bongo o sigurnosti i miru.Senegalski predsjednik Wade i talijanski premijer Romano Prodi bili su zaduženi za trgovinu, danski premijer Andres Fogh Rasmussen i ugandski predsjednik Yoweri Museveni za energiju, dok su španjolski premijer Jose Zapatero i libijski čelnik Moamer Gadafi govorili o imigracijama.

U radu skupa sudjeluju svih 53 šefova vlada država članica AU, čelnici 26 od ukupno 27 zemalja EU i visoki dužnosnici iz administracija EU i AU. Ovo je prvi europsko-afrički summit nakon sedam godina, a općenito drugi takav ikad organiziran. Prvi sastanak na vrhu EU-Afrika održan je u travnju 2000. godine u Kairu.(Hina)