Tri od četiri fonda lani završila u minusu

Ukupna se neto imovina 90-ak aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u prošloj godini smanjila s 30,1 milijardu na samo 9,4 milijarde kuna, ili za čak 69 posto. Prinosi fondova lani su se, pak, kretali u rasponu od plus 6,9 do  minus 72 posto.

Pri tome je čak 70-ak fondova krajem prosinca prošle godine imala negativni predznak, a njih samo 20-ak pozitivno je  poslovala. Drugim riječima, tri od četiri fonda kraj su godine dočekala u negativnim vodama, odnosno završila u minusu. Što se tiče pojedinačnih ostvarenih prinosa najlošije su prošli dionički fondovi, posebno oni koji su ulagali u dionice u Hrvatskoj i regiji. Među njima najveći gubitnik je Raiffeisen C. Europa, kojem je vrijednost udjela u nepunih godinu dana pala za gotovo 72 posto. Pozitivan prinos kod dioničkih fondova ostvario je jedino Aureus US Equity koji je u protekloj godini porastao za 6,9 posto zahvaljujući dobro tempiranom ulasku na američko tržište. Visoke padove, više i od pedeset posto, imali su i mješoviti fondovi te su, slično kao i kod dioničkih fondova, najviše stradali fondovi orijentirani na područje jugoistoka regije. I kod ove grupe fondova vrh ljestvice najuspješnijih drži novoosnovani fond Agram Trust, koji je od sredine prošle godine kada je započeo raditi, pao za svega 10,8 posto.

Kod obvezničkih, premda ih je većina otklizala na dolje ima i pokoji dobitnik kakvi su, primjerice, HPB Obveznički i ZB Bond sa 4,9 odnosno 4 posto ostvarenim prinosom. Na drugoj strani jedino su najkonzervativniji novčani fondovi, čija imovina ne ovisi direktno o cijenama dionica - lani ostvarili kakav, takav rast prinosa. Među njima prednjačio je PBZ Dollar fond, koji je svojim ulagačima u godinu dana donio prinos vrijedan 6,6 posto. Većina se analitičara slaže s ocjenom kako su visoki padovi imovine fondova u protekloj godini nastali i zbog nastavka negativnog trenda na svjetskom, pa i na domaćem tržištu kapitala, ali i radi velikog izvlačenja i bijega sredstava iz naših fondova. Naime, velike isplate i panični izlasci iz fondova pogotovo u drugoj polovici godine prisilili su neke od otvorenih investicijskih fondova da rasprodaju i velike količine dionica iz svojih portfelja u jako kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica i za 70-ak posto.

Lančano je to, za približno isti postotak, spustilo i visinu udjela, odnosno ukupnu imovinu otvorenih investicijskih fondova. Još više od dosadašnjeg pada neto imovine ulagače, a i same fond-menadžere brine prisutna nelikvidnost te neizvjesnost, odnosno pitanje do kada će kriza fondova i potrajati. Neki analitičari ovih su dana istakli kako nije realno očekivati da će  se  naši otvoreni investicijski, a pogotovo dionički fondovi koji više-manje i dijele sudbinu dioničkog indeksa, brzo i oporaviti. Ističu da je u aktualnoj financijskoj krizi napose bitno čim prije vrati i povjerenje ulagača te želja za daljnjim ulaganjima. Premda je tijekom zadnjih mjesec i pol dana došlo do izvjesne stabilizacije, pa i blagog oporavka većine investicijskih fondova  još prerano govoriti o budućim kretanjima. Stručnjaci nerado odgovaraju i na pitanja kamo, inače, uložiti novce, odnosno je li  sada i pametno nastaviti ulagati u fondove.

Ono što se, pak, ovih dana može čuti jeste da prije odabira investicijskog fonda svatko treba razmisliti koje ciljeve želi ostvariti, u kojem roku i koji rizik je spreman preuzeti. Nekome će prinos od, primjerice, pet posto, koliko su lani ostvarili nerizični novčani fondovi, biti sasvim zadovoljavajući, dok će netko možda upravo sada tražiti atraktivan dionički fond. Poznavatelji prilika podsjećaju kako je ovaj sektor prvi i pogođen financijskom krizom, pa će, kažu, najvjerojatnije biti prvi koji će se otpočeti i oporavljati. I dok jedni misle kako je nerealno očekivati brzi oporavak, drugi se nadaju skoroj konsolidaciji fondovske industrije te oporavku novčanih i obvezničkih fondova. Analitičari na kraju dodaju i kako bi početak oporavka pa i stabilizacija fondovskog biznisa, slično kako se to odnedavna predviđa i za dionički indeks Crobex mogli uslijediti, ipak, ne prije sredine, odnosno kraja godine.  (Nikola Prskalo)