Arhiva

Trinaest velebnih projekata u inat krizi

26. travnja 2009.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

O visini ulaganja u planirane projekte još se ne govori, ali zna se da će se izgradnjom tih sadržaja od komunalne naknade i doprinosa ‘ubrati’ više od tri sadašnja gradska proračuna - 550 milijuna eura.

piše Jerko Gudić

Poglavarstvo grada Splita definiralo je trinaest velikih gradskih projekata koji će uvelike odrediti razvoj grada. Split je prostorno skučen, ali još uvijek ima dovoljno iznimno vrijednih lokacija koje treba osmisliti i urediti. Iako projekti još uglavnom postoje samo na papiru, svi idu prema realizaciji uobičajenim tijekom. Procedure su za te projekte zahtjevne, do početka kopanja potreban je dugotrajan rad. Naziv gradski projekt ne znači isključivu obvezu Grada u njegovoj realizaciji. To je pojam kojim se kroz GUP željelo ukazati na važnost realizacije tih projekata za Split.

Primjer iz prakse
Splitska arena kao model

Splitska arena za Svjetsko rukometno prvenstvo sagrađena je prema modelu javno-privatnog partnerstva, a izvedba cijelog projekta pripremljena je u Hrvatskom institutu za mostove i konstrukcije (HIMK), koji zajedno s Gradom Splitom priprema i druge projekte koji bi trebali biti sagrađeni na principu javno-privatnog partnerstva.
- Dvorana u Splitu rađena je prema PFI modelu, odnosno privatnoj financijskoj inicijativi. To znači da je grad na javnom natječaju izabrao privatnog partnera koji je preuzeo obveze projektiranja, financiranja i gradnje cijelog projekta te ulogu održavanja sagrađenog objekta i obvezu zamjene potrošnih materijala. Sve je te obveze preuzeo na razdoblje od 30 godina tijekom kojih je grad Split zajedno s Vladom preuzeo obvezu plaćanja mjesečne najamnine - objasnio je Saša Marenjak iz HIMK-a.
Mjesečna najamnina za splitsku arenu je 2,5 milijuna kuna plus PDV. Marenjak ističe da su prednosti javno-privatnog partnerstva u tomu što plaćanje zakupnine počinje tek kad je građevina dovršena i spremna za korištenje.

Interes kapitala postoji, velike su inicijative privatnih investitora, pa se uglavnom razmišlja o modelu javno-privatnog partnerstva, koji bi grad oslobodio enormnih financijskih ulaganja. Iz Društva arhitekata Splita stigao je i prijedlog da Grad izradi katalog investicija koje može prezentirati stranim ulagačima i tako nastupiti na svjetskom tržištu kao respektabilan partner u namjeri privlačenja stranoga kapitala. Riječ je, osobito, o projektima uređenja istočnog ulaza u grad, Duilova, Trstenika pa i gradske luke.

Najveći trg

Najveći, najambiciozniji i jedan od najvažnijih projekata u Splitu trebalo bi biti uređenje istočnog ulaza u grad. Prema nedavno predstavljenom urbanističkom rješenju skupine autora, koje je jednoglasno pobijedilo na natječaju, ‘Nova vrata Splita’ trebala bi oživjeti urbanistički devastirano i gotovo zaboravljeno područje tri rubna gradska kotara. Istok grada tako bi dobio poslovni centar, stanove, trgovačke i zabavne sadržaje, veliki gradski park i trg, dječje vrtiće, jaslice, novi dom omladine, poduzetnički inkubator...Za nekoliko godina trebalo bi se sagraditi čak milijun kvadrata novih sadržaja. Projekt je sastavljen od tri cjeline: područja na Mejašima, gdje se nalazila tvornica Končar, a koja se seli na Kukuzovac, sjevernoga neizgrađenog dijela Pujanki te zemljišta Vodovoda na Neslanovcu. Namjera je bila urbanizirati ta područja i stvoriti grad unutar grada sa svim potrebnim sadržajima. Ipak, najvažnije od svega je što su napokon definirani novi javni prostori.Gradilo bi se u fazama, prema cjelinama. Na području Mejaša niknuo bi najveći gradski trg okružen sa sedam impozantnih poslovno-stambenih nebodera, od onih s 36 katova na ulazu u Split, do onih s najviše 20 katova bližih centru. Predviđeni su i brojni uslužni i trgovački sadržaji. Nizozemska Tulipan grupa, koja je i potaknula cijeli projekt, već je vlasnik 48.000 četvornih metara zemljišta i ima osnovne pretpostavke za početak gradnje.

Stanovi i vezovi

Na Neslanovcu, gdje je danas smješten Vodovod, nakon dugo godina trebao bi se urediti novi gradski park, a taj dio grada dobit će i novi vrtić i jaslice. Pujanke bi se, pak, trebale uglavnom popuniti novim stanovima. Većinski vlasnik zemljišta splitska je tvrtka Sanit gradnja, koja će najvjerojatnije investirati s Gradom, koji je vlasnik ostalog dijela.
O visini ulaganja još se ne govori, ali se zna da će se izgradnjom svih planiranih sadržaja od komunalne naknade i doprinosa ‘ubrati’ više od tri sadašnja gradska proračuna - 550 milijuna eura ili više od 3,5 milijardi kuna.
Za drugi atraktivan i važan projekt Duilovo nedavno je završen natječaj za idejno-urbanističko rješenje. Riječ je o uređenju nasutog platoa. Predviđena je gradnja nove gradske rive, marine s 400 vezova, sportske lučice, jedriličarskog centra, dvaju teniskih centara i smještajnih turističkih kapaciteta. Ukupna površina na dvije razine je 240.000 četvornih metara. Traženo je i rješenje u vidu rekonstrukcije ili prenamjene sada devastiranog hotela Zagreb te gradnja javne obalne šetnice.

Treći projekt odnosi se na Trsteničku uvalu, najkvalitetniju turističku zonu u Splitu. Projekt je fazi izrade detaljnoga urbanističkog plana, nakon kojeg će se napraviti arhitektonsko rješenje. Ukupna površina je 140.000 m2, a moći će se ukupno podići do 168.000 kvadrata isključivo hotela i ugostiteljskih sadržaja naslonjenih na plažu. Rekreativnim sadržajima ostaje 28.000 kvadrata, a isto toliko zelenim površinama i parkovima.
Zainteresiranih ulagača za taj projekt ne nedostaje, a prva se oglasila Grupa Bluesun u suvlasništvu Jake Andabaka, koja je kupila zemljište od Željka Keruma. Najavljeno je ulaganje od 30 milijuna eura u hotel s pet zvjezdica s wellnessom i kongresnim sadržajima, na ukupno 24.000 četvornih metara raspoređenih u pet etaža.

Biznis-park

Osim ta tri posebno atraktivna projekta, natječajem je izabrano idejno rješenje i za kompleks Brodarica. Grad Split već ima investitore zainteresirane za gradnju kroz model javno-privatnog partnerstva, ali problem stvaraju prijepori u vezi s vlasništvom nad zemljištem. Projekt uključuje temeljitu rekonstrukciju stadiona u Parku mladeži u moderan objekt s natkrivenim tribinama za 10.000 gledatelja i najmodernijom atletskom stazom. Sagradili bi se i tereni za sportska bacanja, višenamjenska atletska dvorana, gimnastička dvorana, bazen, sportski hotel, javna podzemna garaža s 600 mjesta i 36.000 kvadrata stambeno-poslovnog prostora. Ukupna površina zahvata iznosi 55.000 kvadratnih metara, a vrijednost ulaganja ne bi bila manja od 80 milijuna eura. Kompleks Brodarica predstavlja veliki iskorak u sportskoj nadgradnji i logično je da u konačnici preraste u nacionalni sportski centar. Privatni partner trebao bi se odrediti do kraja ove godine.

Javno-privatno partnerstvo predviđeno je i za gospodarsku zonu Dračevac, bivše vojarne, gdje bi na 160.000 četvornih metara trebao niknuti Adriatic biznis-centar Split. Predviđena su četiri sadržaja - sajamski dio, trgovački kompleks, hotelsko-kongresni centar i tehnološki park, kojima bi trebao dominirati poslovni toranj visok stotinu metara. Riječ je ipak o cjelini, a ulaganje se procjenjuje na 100 milijuna eura. Sajmovima bi se ponudio prostor 50 posto veći od onoga na Žnjanu. Tehnološki park, kojega u Splitu nema, služio bi za konkretno inkubatorsko poticanje malog i srednjeg poduzetništva koje se, isključivo, bavi visokom tehnologijom. Biznis-park bio bi namijenjen visoko etabliranim tehnološkim tvrtkama, a prostora bi bilo i za znanstveno-istraživački rad i ured za transfer tehnologije.