Tržište osiguranja predstavlja veliki potencijal za ulagače

U Srbiji trenutačno posluje 17 osiguravateljnih društava, među kojima je većina (10) još u domaćem vlasništvu. Brojka je impozantna uzme li se u obzir da je premija osiguranja po stanovniku svega 70 eura

    Oporavak društva najbolje se može izmjeriti zainteresiranošću investitora da svoj novac uloži u razvoj toga društva. Razvoj nije moguć bez jačanja financijskog sektora. Srbija je u tom dijelu kaskala desetinama godina, ali napredak je više nego vidljiv. Bankarski sektor odnedavno je u većini slučajeva u rukama stranog kapitala, odnosno 75 posto vlasništva nad bankama čini strani kapital. Rasprodaje više nema, sada slijedi samo daljnje okrupnjavanje i povezivanje.

Ipak jedan sektor, onima koji ulažu svoj novac u Srbiju vrlo važan, još ima velik razvojni potencijal. Riječ je, naravno, o osiguranju. U tom segmentu financijskog sektora tek se očekuju velike promjene, a početak tih promjena mogao bi se preklopiti s aktualnom privatizacijom novosadskog DDOR osiguranja koje po svom djelu u ukupnoj premiji osiguranja zauzima trećinu tržišta.

U Srbiji trenutačno posluje 17 osiguravateljnih društava, među kojima je većina (10) još u domaćem vlasništvu. Brojka je impozantna uzme li se u obzir da je premija osiguranja po stanovniku svega 70 eura. U Hrvatskoj ta premija je triput veća, tj. ima 21 osiguravajuće društvo. Iako je samo sedam osiguravajućih društava trenutačno u stranom vlasništvu, s udjelom na tržištu od 24 posto, one ipak čine čak 84 posto tržišta životnoga i mirovinskog osiguranja, naglašava u svom izveštaju u tjedniku Ekonomist Mira Erić Jović, viceguvernerica Narodne banke Srbije (NBS).

Životna osiguranja mamac za potencijalne partnere

Prosječni udjel životnoga i mirovinskog osiguranja u Srbiji jedva prelazi 5 posto. Zašto spominjemo životna osiguranja? Treba očekivati da će upravo ta vrsta osiguranja biti mamac za potencijalne partnere. Dosad su privatizirana uglavnom manja osiguravajuća društva od kojih svaki s ukupnom premijom ne sudjeluje na tržištu s više od 3 posto. Izuzetak je Delta osiguranje, koje su kupila talijanska Generali osiguranja oblikujući skladnu cjelinu -  Delta Generali.

Njihov udjel u ukupnoj premiji iznosi 15-ak posto, ali u prednosti su nad ostalima jer su jedino društvo s dozvolom Narodne banke Srbije (NBS) za osnivanje fonda za mirovinsko osiguranje. Licenu za bavljenje tom vrstom osiguranja podnijelo je još 5 društava među kojima i dva najveća, DDOR i Dunav osiguranje. Ta dva društva pokrivaju tri četvrtine tržišta i trenutačno su oba u vlasništvu države. Za razliku od Dunav osiguranja, država je oglasila prodaju 80,12 posto kapitala DDOR-a.

Za kupnju je zainteresirano 13 kompanija koje su lideri u tom poslu u Europi (Allianz Group, Axa, La Baloiz, Wiener Stadtische...).Vladislav Cvetković, glavni privatizacijski savjetnik Agencije za osiguranje depozita, kaže da je rok za završetak privatizacije sredina prosinca. Valja očekivati da će nakon privatizacije DDOR-a istim putem krenuti mnoga manja društva. Također, treba očekivati da će se ona utopiti u veća, jer im je opstanak na tržištu neizvjestan. To se može reći za sva društva, osim jednoga.

Država je, naime odlučila da u svom vlasništvu još neko vrijeme zadrži najjaču kompaniju, Dunav osiguranje. Slične odluke država je donijela i s bankama (Komercijalna i Poštanska štedionica), Telekomom Srbija, a sada i s najjačom osiguravajućom kompanijom. Razlog tome je upravo kao i kod Telekoma, NIS-a, pokušaj uvećanja vrijednosti kompanije. Slično je učinila i Hrvatska s Croatia osiguranjem, kao i Slovenija s Triglavom.

- U okruženju i u zemljama koje su prošle razdobljetranzicije ima primjera najvećih državnih osiguravajućih kompanija koje su ostale u većinskome državnom vlasništvu i zadržale ili unaprijedile svoju poziciju na tržištu. Što se Dunava tiče, njegova sudbina će u vezi s  privatizacijom u mnogome ovisiti o razvoju tržišta osiguranja i o ulasku inozemnih kompanija na tržište, objašnjava za Lider Ivan Grujić, direktor Drekcije za reosiguranje i velike biznis korisnike iz Dunav osiguranja.

Očekuje da će ukupna premija sa sadašnjih 400 tisuća eura u narednih nekoliko godina povećati na milijun eura. Bude li se tržište razvijalo u tom smjeru, u što ne treba sumnjati, rast će i vrijednost kompanija koje ostanu u državnom ili u vlasništvu domaćih kompanija. Ipak, valja očekivati da će se njihov broj doslovce svesti na minimum, i to sve do trenutka kada država ne odluči prodati i posljednju kompaniju Dunav osiguranja.  (Dean Kožul)