Tržište plina neće prihvaćati slabe i neorganizirane sudionike

Plin u 21. stoljeću postat će i ostati najvažniji energent za što se Hrvatska već sada priprema i razvojem vlastitog plinskog sustava i novim razvojnim projektima koji uključuju povezivanje na međunarodne projekte plinovoda i gradnju terminala za ukapljeni prirodni plin.

Uz to, vezano uz stanje na tržištu plina, ono ‘uskoro više neće moći prihvaćati slabe i neorganizirane sudionike’. Istaknuto je to u izlaganjima predstavnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, državne tajnice za energetiku i rudarstvo Nataše Vujec te ravnatelja Uprave za energetiku Darka Horvata u prvom dijelu 3. plinske energetske konferencije koja se održava 10. i. 11. studenoga u Splitu i okuplja oko 120 sudionika.  Problemi distribucije i opskrbe plinom, daljnji razvoj hrvatskog plinskog sustava i, dakako, nastavak plinofikacije Dalmacije ključne su teme o kojima je bilo riječi prvoga dana konferencije, a detalje donose u priopćenju za medije.

Stanje plinofikacije Zadra i najave za gradnju plinske mreže u Splitu i Kninu (koji će biti prvo mjesto u Šibenskokninskoj županiji u kojem će se ona graditi) ukratko je predstavila Evelyn Panis, direktorica EVN Croatia plina, koncesionara za izgradnju plinske mreže u dalmatinskim županijama. Naglasila je razvoj suradnje s dalmatinskim stručnim srednjim školama, odnosno pripremu budućih stručnjaka za plin kao osnovni preduvjet plinofikacije. Konačno, najavljeno je da bi prvi potrošači u Splitu plin trebali dobiti tijekom ljeta 2012.

Dunja Trakoštanec Jokić iz Hrvatske energetske regulatorne agencije ukratko je prikazala najnovije propise o tržištu plina i najavila njihovo skoro donošenje, dok je Jerko Jelić Balta, predsjednik Uprave Plinacra, predstavio stanje hrvatskog plinskog sustava i naglasio da je on u cijelosti spreman za nadolazeću i iduće sezone grijanja. Direktor Siemensa Mladen Fogec prikazao je sve ono što Siemensa može ponuditi za plinskog gospodarstvo, ali i energetiku općenito. Nastavljeno je s izlaganjima o sigurnosti opskrbe hrvatskog plinskog gospodarstva, o čemu su govorili stručnjaci HEP Proizvodnje, Podzemnog skladišta plina, Plinacra i Siemensa. Pri tome je napomenuto da nema uravnoteženja rada plinskog sustava bez rada plinskih elektrana, ali i nužnost dogradnje podzemnog skladišta plina Okoli (dvije nove bušotine) i gradnje novog, vršnog skladišta u Grubišnom Polju. (J. T.)