TV pretplatnici mogli bi Ini platiti 260 milijuna kuna odštete
Javnosti se neosnovano predstavlja kao nerealno visoki zahtjev Ine za naknadu štete od HTV-a u iznosu od 260 milijuna kuna. Naime, novinarka Hloverka Srzić Novak je polemizirajući o predloženom povećanju cijena goriva, 26. travnja 2006. u TV emisiji 'Otvoreno' ustvrdila za Inin benzin Super 95 da je 'pravo smeće’
U prvom reagiranju na odštetni zahtjev Ine novinarka Hloverka Srzić Novak je lakonski izjavila ‘Čak više ni političari ne dižu galamu kada neki medij o njima kritički piše ili izvještava, ali sada galamu i pritisak sve češće rade velike korporacije koje medije ucjenjuju zbog marketinških prihoda’. Novim zakonom o obveznim odnosima, međutim, od 1. siječnja 2006. godine pravo na novčanu naknadu štete zbog povrede ugleda, dobrog glasa i časti imaju i pravne osobe (poduzeća) a ne kao dosad isključivo fizičke osobe.
Naknada stvarne štete, a ne ‘duševne boli’
Nasuprot fizičkim osobama koje zahtijevaju odštetu zbog nematerijalne štete (pretrpljene duševne boli) Ina u svojoj tužbi dokazuje analizom prodaje po benzinskim crpkama da je nakon TV emisije 26. travnja 2006. pala prodaja benzina Super 95, kao i da je dio kupaca i ostale vrste goriva prestao kupovati od Ine i počeo nabavljati kod drugih prodavača goriva. To znači da Ina zahtijeva odštetu za naknadu materijalne štete, na što ima pravo prema novom zakonu o obveznim odnosima.
Prema ranijem zakonu poduzeća su imala pravo samo na ispravak ili objavljivanje presude, ali ne i na novčanu naknadu. Odsad medij koji objavljivanjem informacije prouzroči štetu nekom poduzeću, tu štetu mora i nadoknaditi. Iznimno odgovornost medija za štetu nakon objavljivanja informacije o poduzeću ne postoji ako je autor imao osnovani razlog povjerovati da je informacija točna, te ako je poduzeo sve da provjeri točnost objavljene informacije.
A je li autor imao osnovani razlog povjerovati u točnost informacije koju objavljuje, i je li poduzeo sve da tu informaciju provjeri, u slučaju tužbe za nadoknadu štete utvrđuje nadležni sud.
Na ovogodišnjem savjetovanju pravnika u gospodarstvu je Ivica Crnić, sudac Vrhovnog suda, upozorio da sudska praksa nakon početka primjene novog zakona o obveznim odnosima u prvim odlukama prvostupanjskih sudova bilježi sve oštrije presude protiv medija zbog povrede ugleda, dobrog glasa i časti poduzeća.
Usporedno je u Narodnim novinama objavljena i odluka Ustavnog suda, kojom je po prvi put u Hrvatskoj dosuđeno pravo mediju da od novinara (svojeg bivšeg zaposlenika) naknadi štetu uzrokovanu objavljivanjem njegova članka. Spomenuti medij je morao zbog pretrpljene duševne boli privatnom tužitelju isplatiti odštetu, a onda je naknadu te odštete medij zahtijevao od svojeg novinara čijim člankom je uzrokovana dosuđena duševna bol. Novinar se žalio, ali je Ustavni sud potvrdio presudu Županijskog suda u Koprivnici i odlučio da novinar mora mediju u kojem je bio zaposlen naknaditi štetu uzrokovanu objavljivanjem njegova članka.
Pored na prvi pogled negativnih posljedica za novinarsku slobodu, nova sudska praksa bi mogla uroditi i pozitivnim rezultatima. Na cijeni bi moglo dobiti analitičko novinarstvo čije informacije zbog njihove utemeljenosti tužitelji neće moći osporiti na sudovima. Sudske odluke o isplatama velikih odšteta poduzećima bi mogle napokon dovesti do manje medijskog ‘žutila’, kao i do toga da i novinari preuzmu rizike za svoj rad. (Ivica Grčar)