Tvrtka Pluto prva će profitirati kad vinari plutene čepove zamijene navojnima

Umjesto isključivo uvoznih plutenih čepova, vinari sve više razmišljaju o navojnim zatvaračima. U ulaganje u novu opremu za punjenje nakon Kutjeva i Istravina sprema se i Badel 1862, čime se otvara prostor za zagrebački Pluto, najvećega hrvatskog proizvođača navojnih zatvarača.

Piše: Mislav Nekić

Tradicionalni pluteni čep ili moderni navojni zatvarač? Višegodišnja dvojba svjetske vinske industrije sve češće postaje temom i hrvatskih vinara. I dok je u svijetu pobijedio ‘navojni' lobi u Hrvatskoj bitka za prevlast na tržištu, vrijednom 50 milijuna komada vinskih čepova i zatvarača, tek počinje. Iako nam nitko od naših sugovornika nije mogao iznijeti konkretne brojke procjenjuje se da su tradicionalisti trenutačno u velikoj prednosti. Glavni razlog zašto se proizvođači teško odlučuju posve prijeći na navojni zatvarač jest strah od reakcije hrvatskih kupaca koji kvalitetu vina uglavnom određuju prema tome kako je upakirano. Pluteni je čep još statusni simbol, dok sve ostalo spada u jeftine ‘kiseliše’.

S druge strane, u igri je velik novac. Imajući na umu da se u Hrvatskoj proizvodnjom plutenih čepova godinama nitko ne bavi, velik je otpor tradicionalnog ‘pluto lobija’ portugalskih i talijanskih proizvođača, od kojih hrvatski vinari najviše uvoze. Budući da rijetki proizvođači imaju hrvatska zastupništva (proizvođači vina uvoze neposredno od proizvođača), podatke o vrijednosti  tržišta plutenih čepova teško je odrediti.

- Hrvatski proizvođači još nisu prihvatili navojni čep, već koriste prirodno pluto ili lijepljene čepove od mrvljenog pluta. U manjoj mjeri prisutan je i sintetički, plastični čep. Međutim, posljednjih nekoliko mjeseci ‘šuška se’ da neki proizvođači vina (Badel 1862) dio proizvodnje namjeravaju čepiti navojnim čepom. Isto se odnosi na cijenjene hrvatske vinare. Zasad ih u tome sprječava visoka cijena kupnje dijela nove opreme za takvo punjenje - rekao nam je Boris Ivančić, direktor tvrtke Vivat i partneri koja je među prvima u Hrvatskoj počela uvoziti kvalitetna vina s navojnim čepom. Većina vina potroši se u jednoj do dvije godine od berbe ili punjenja. Za većinu graševina, malvazija, chardonnaya i pinota navojni bi čep bio idealno rješenje zbog očuvanja svježine i izvornosti vina.

Tržište krunskih zatvarača

- Navojni čep zasad ima samo jednu ‘manu’ koja se ne čini toliko ozbiljnom nego prije djeluje kao tradicionalistički hir zagovornika pluta. Naime, pri posluživanju vina s navojnim čepom izostaje ritual otvaranja vina vadičepom, nema potrebe za ispitivačkim njuškanjem ispravnosti izvađenog čepa i slično - govori Ivančić.

Zdeslav Težulati, član Uprave tvornice Pluto iz Zagreba, koja uz aluminijske navojne proizvodi i druge vrste metalnih zatvarača (krunski, ukrasne kapice, twist off poklopci za staklenke) smatra da prevlast pluta neće trajati još dugo. Kaže da je prelazak s plutenih na aluminijske navojne zatvarače realnost jer je kvalitenih plutenih čepova sve manje, a budući da se isključivo uvoze skuplji su 20 posto od navojnih zatvarača. Pluto, unatoč svom imenu, naime, ne proizvodi plutene čepove. Kažu da iz tog razloga uz hrvatske proizvođače koji su već prešli na navojne zatvarače (Kutjevo, Istravino, Đakovački podrumi) i ostali o tome ozbiljno razmišljaju. Slična je situacija u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji u koje tvrtka Pluto izvozi. Znači li to da će tvrtka Pluto najviše profitirati od promjene na tržištu?

- Ne radi vam se tu o profitu. Da bi se moglo prijeći na jeftiniju varijantu, vinari trebaju uložiti u linije za flaširanje, a mi u proizvodnju - govori Vesna Kovač, predsjednica Uprave Pluta. Također, njih kao proizvođače sve više pogađa situacija na tržištu sirovina. Aluminij se nabavlja na svjetskoj burzi. Daljnja tvornička dorada, kako bi se da od njega mogli proizvoditi zatvarači, neposredno ovisi o cijeni električne energije. S čelikom je situacija još gora jer zbog potreba automobilske industrije trpe ostali proizvođači. Predsjednica Uprave kaže da je tržište čelika problematično i da je za rujan najavljeno povećanje cijena od 19 posto. Kaže da je tvornica Pluto u 2007. proizvela ukupno 635 milijuna komada zatvarača i ostvarila neto prihod od 38 milijuna kuna. Upravo zbog navedenih problema jednaku proizvodnju i prihode očekuju u 2008. Od ukupne proizvodnje 105 milijuna komada otpada na aluminijske navojne zatvarače čija prosječna cijena za tisuću komada iznosi 15 eura. Vrijednost tržišta procjenjuje se na oko 12 milijuna kuna.

Tržište krunskih zatvarača koji se većinom koriste za zatvaranje piva, mnogo je složenije za hrvatskog proizvođača. U 2008. očekuje se proizvodnju od 350 milijuna komada. Veleprodajna cijena za tisuću komada jest 3,30 eura, odnosno devet posto više od konkurencije.

- Glavni konkurenti su nam multinacionalne kompanije koje su se specijalizirale za proizvodnju krunskih zatvarača. Budući da kupuju stotine tisuća tona čeličnih limova imaju drugačiji tretman kod čeličana. Iz tog razloga na natječajima velikih pivovara (Zagrebačka i Karlovačka pivovara) mogu ponuditi nižu cijenu. Naša je prednost blizina jer narudžbu možemo isporučiti isti dan - govori predsjednica Uprave Pluta. Od većih pivovara rade s Pivovarnom Laško te većinom malih pivovara u Hrvatskoj (Jadranska pivovara, Buzetska pivovara, Ličanka, Osječka pivovara) i regiji (Sarajevska pivovara, Bihačka pivovara, Tuzlanska pivovara, a kreću i s Banjom Lukom te Kosovom). Dodaje da velike hrvatske pivovare Zagrebačka i Karlovačka, od kada su u vlasništvu stranaca, tendere uglavnom raspisuju izvan Hrvatske (Belgija, Mađarska, Grčka i Austrija).U Zagrebačkoj pivovari, koja posluje unutar grupacije InBev, rekli su nam da čepove nabavljaju na globalnoj razini.

Plastični zatvarači mahom uvozni

Hrvatska industrija godišnje treba 750 milijuna komada plastičnih zatvarača, procjenjuje Mladen Mišak iz varaždinske tvrtke Vitis koja distribuira zatvarače kompanije Bericap. Više od 90 posto količina kupci  naručuju neposredno od proizvođača. Vrijednost tržišta procjenjuje se na šest  milijuna eura. Brend koji njegova tvrtka distribuira zauzima 60 posto hrvatskog tržišta.  Proizvodnja globalnih brendova smještena je u Mađarskoj, Francuskoj, Rumunjskoj i Sloveniji. Hrvatski proizvođači zauzimaju najviše  pet posto tržišta.

Jedan od rijetkih hrvatskih proizvođača jest tvrtka Molvik iz Molvica pokraj Samobora čiji su kapaciteti 200 milijuna komada na godinu. Kupci su mu Dukat i mali mljekari te Eurobev (sokovi). Suzana Ivšac, direktorica Komercijale, rekla nam je da pregovaraju s drugim proizvođačima mlijeka (Vindija, Meggle).

- Tržište je malo i nema prostora za ozbiljnije povećanje kapaciteta. Sadašnja proizvodnja pića, samim time i zatvarača, održat će se na toj razini. Domaća prodaja neće i ne može znatno rasti (možda isključivo kod izvorskih voda) i pića s dodatnom vrijednošću (funkcionalni napitci). U izvoz možemo ići samo premium brendovima (Jana) ili visokokvalitetnim osvježavajućim pićima - smatra Mišak iz tvrtke Vitis.