U 2007. godišnji rast od 6 posto

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja s ubrzanim rastom te se, nakon rasta BDP-a u drugom tromjesečju ove godine od 6,6 posto, do kraja godine očekuje prosječan godišnji rast od 6 posto, u najvećoj mjeri potaknut snažnom osobnom potrošnjom, ali i postupnim jačanjem investicija

Stoji to u današnjem priopćenju zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZ) povodom izlaska novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, u kojem se navodi kako u Institutu u 2008. godini očekuje solidan, ali ipak nešto sporiji rast hrvatskoga gospodarstva, i to od 4,9  posto. Visoka stopa ekonomskog rasta iz drugog tromjesečja od 6,6 posto najvećim je dijelom rezultat povećane osobne potrošnje, dok su investicije zabilježile usporavanje u odnosu na prvo tromjesečje. Porastu osobne potrošnje pogoduje rast raspoloživog dohotka kućanstava koji je rezultat pozitivnih kretanja na tržištu rada, povećanih državnih transfera sektoru kućanstva, te još uvijek snažnog kreditiranja stanovništva, kažu iz EIZ-a.

Prognoze EIZ-a ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja, iako se u drugoj polovici godine, a posebno u 2008., očekuje određeno usporavanje ekonomske aktivnosti - očekuje se rast BDP-a od 6 posto u ovoj i 4,9 posto u 2008. godini. Glavni izvori rasta neće se znatnije mijenjati, iako se u idućoj godini očekuje nešto manja osobna potrošnja koja će jednim dijelom biti rezultat manjeg povrata duga umirovljenicima, a drugim posljedica učinaka mjera HNB-a usmjerenih na usporavanje rasta kreditiranja čiji će učinci biti u potpunosti vidljivi iduće godine.Naime, iz EIZ-a ukazuju na relativno snažnu monetarnu ekspanziju u prvoj polovici godine, premda su mjere HNB-a usmjerene na ograničavanje porasta kredita poslovnih banaka počele davati rezultate.

Pritom ističu kako su ukupni krediti u kolovozu bili 18,4 posto veći nego u istom razdoblju lani, što upućuje na usporavanje koje je uglavnom vidljivo kod sektora poduzeća.Dodaje se kako te mjere imaju učinak na smanjivanje inozemnog zaduživanja poslovnih banaka i usporavanje rasta ukupnih kredita, ali se izravno zaduživanje poduzeća u inozemstvu povećava. Unatoč tome iz EIZ-a očekuju da će uz investicije osobna potrošnja ostati glavni pokretač gospodarskog rasta, a navode i kako je izvjesno da će izbori utjecati na rast državne potrošnje kroz veće transfere stanovništvu i javne investicije.

Nastavak snažnog uvoza roba i usluga povezan sa snažnom domaćom potražnjom utjecat će pak na zadržavanje visoke ranjivosti gospodarstva na eksterne šokove, a u EIZ-u očekuju deficit tekućeg računa od 7,3 posto u ovoj te 7 posto u idućoj godini. Kao rizike vezane uz ostvarivanje projiciranih kretanja u EIZ-u navode rizike vezane uz moguću promjenu ekonomske politike nakon predstojećih izbora, iako su one dobrim dijelom ograničene procesom pregovora Hrvatske o ulasku u Europsku uniju.

"Uz to, prisutni su sve snažniji rizici vezani uz fiskalnu politiku. Kako bi se postigla veća stabilnost u dužem roku, potrebno je povećati učinkovitost i efikasnost javne potrošnje. Iako je inozemno zaduživanje banaka obuzdano mjerama središnje banke, sada poduzeća preuzimaju vodeću ulogu u rastu inozemnog zaduženja povećavajući tako eksternu ranjivost gospodarstva", navode iz EIZ-a.