U 2007. rast BDP-a 5,3 posto

Nakon snažnog rasta BDP-a od 7 posto u prvom tromjesečju ove godine, očekuje se postupno ublažavanje dinamičnih tendencija te rast BDP-a za 5,3 posto u 2007. i 4,4 posto u 2008., prognoze su zagrebačkog Ekonomskog instituta sadržane u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly

Pritom će osobna potrošnja ostati relativno snažna, investicije će usporiti rast, a izvoz će ojačati. Očekuje se zadržavanje pozitivnih trendova na tržištu rada, pad stope nezaposlenosti i postupni rast plaća. Stopa inflacije će blago porasti, s 2,5 posto u 2007. na 2,8 posto u 2008. Za analitičare Ekonomskog instituta glavni rizici za gospodarski rast odnose se na relativno snažnu neravnotežu u razmjeni s inozemstvom i fiskalnu ekspanziju.U fiskalnoj sferi već je sada jasno da će neke nedavno poduzete mjere imati nepovoljne učinke na dugoročnu održivost javnih financija, navodi se u priopćenju Ekonomskog instituta. Napominje se da su prognoze Ekonomskog instituta, prikazane u publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, optimistične. Iako se u nastavku ove i tijekom iduće godine ne očekuju tako visoke stope rasta kao u prvom tromjesečju, gospodarstvo će zadržati relativno snažnu dinamiku.

Očekivano usporavanje je posljedica slabije dinamike rasta u okruženju, te postizbornog "ispuhivanja" investicijske i osobne potrošnje. Ukupan izvoz roba i usluga trebao bi ostvariti solidan rast, no predviđa se i prilično snažan uvoz povezan sa snažnom domaćom potražnjom, što će dovesti do povećanja deficita tekućeg računa na oko 8 posto BDP-a u ovoj godini.Očekuje se nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada - zaposlenost bi trebala rasti, što će dovesti do smanjivanja stope nezaposlenosti na 15,3 posto u 2007, odnosno na 14,5 posto u 2008.  Tijekom  2007. i 2008. očekuje se daljnje jačanje učinaka dosadašnjih mjera HNB-a usmjerenih na obuzdavanje rasta kreditne aktivnosti bankarskog sektora te smanjivanje rasta kredita na 14 posto u 2007. te na 12 posto u 2008. godini.

Analitičari Ekonomskog instituta ukazuju na određene rizike ugrađene u projekcije, napominjući da je neravnoteža u razmjeni s inozemstvom prepreka održavanju visokih stopa rasta tijekom dužeg razdoblja.Upozoravaju da se problem relativno visokog inozemnog duga neće moći riješiti samo mjerama monetarne politike. Tekući rast fiskalnih prihoda predstavlja priliku za fiskalno uravnoteženje, a time i za smanjivanje eksterne ranjivosti gospodarstva, ali je takav razvoj događaja teško očekivati u izbornoj godini.Već je sada jasno da će neki predizborni potezi imati negativne posljedice za dugoročnu održivost javnih financija, ocjenjuju analitičari Ekonomskog instituta.