U 2008. najveća inflacija u zadnjih osam godina

- Najbolje što se može postići je da se situacija dalje ne pogoršava. Želje da se ubrza gospodarski rast nisu nemoguće, ali on mora biti utemeljen na sasvim drugim osnovama nego je to bilo dosad -  izjavio je dr.Željko Rohatinski, guverner HNB-a na tradicionalnoj godišnjoj novinskoj konferenciji na kojoj je rezimirao stanje gospodarstva i rad Hrvatske narodne banke u protekloj godini  te očekivanja za iduću godinu

Guverner je kao uspjehe dosadašnjih mjera HNB-a naveo usporavanje rasta kredita s 22,9 (2006.) na 13,4 posto u ovoj godini, smanjenje inozemnog duga banaka za 1,6 milijardi eura te usporavanje rasta ukupnog inozemnog duga sa 13,2 na 10,6 posto u 2007. godini. Vanjski dug će do kraja ove godine iznositi prema procjenama centralne banke, 32,3 milijarde eura odnosno 85,7 posto bruto domaćeg proizvoda.  S druge strane, banke su ograničenja zaduživanju počele zaobilaziti dokapitalizacijom, pa je dokapitalizacija banaka ove godine bila vrijedna 1,2 milijarde eura što je omogućilo bankama da nastave s dosadašnjom darežljivom politikom kreditiranja. Uz to, poduzeća su se počela sve više izravno zaduživati u inozemstvu: inozemni dug poduzeća je u prvih deset mjeseci povećan za 2,9 milijardi eura odnosno 29,1 posto.

Na razini cijelog gospodarstva, vodstvo središnje banke najviše brinu kretanja u području rasta cijena. Naime, prema njihovim očekivanjima, godišnja stopa inflacije će u listopadu premašiti 4 posto, a u prosincu dosegnuti 4,7 posto. Na godišnjoj razini to neće imati veliki utjecaj u 2007. za koju se očekuje prosječna godišnja stopa inflacije od 2,8 posto, no zato bi u 2008. prosječna stopa inflacije mogla iznositi 4,7 posto što bi bila najviša stopa inflacije od 2000. godine. HNB očekuje također usporavanje gospodarskog rasta sa 5,9 posto ove godine na 5,1 posto iduće te deficit tekućeg računa platne bilance od 8,2 posto BDP-a. Željko Rohatinski je također izjavio da ga ne bi čudilo kada bi skoro počelo lagano ispuhivanje cjenovnog ‘balona’ na tržištu nekretnina koje su mnogi shvatili kao mogućnost alternativne štednje s visokim prinosima ali i visokim rizicima.

- Ostvareni su određeni rezultati u usporavanju kredita i inozemnog duga, ali se dugoročnije uspostavljeni odnosi ne mogu bitno promijeniti u samo jednoj godini. Zato će HNB nastaviti s dosadašnjom politikom, vodeći računa o strukturnim promjenama koje su nastupile u 2007. godini - zaključio je guverner HNB-a.   Najavio je ipak nekoliko izmjena postojećih prudencijalnih mjera poput povećanja dozvoljenog upisa obveznih blagajničkih zapisa sa 50 na 75 posto prekoračenja te smanjenje kamatne stope na blagajničke zapise na 0,25 posto godišnje. HNB će propisati odnos između maksimalno dozvoljene stope rasta plasmana banaka i odgovarajuće razine adekvatnosti kapitala. (H. M.)