U 2009. očekuje se gospodarski rast 2 do 3 posto i inflacija od 4 do 5 posto

Usporavanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj u 2009. godini na ipak solidnih 2 do 3 posto, te prosječna inflacija u rasponu od 4 do 5 posto, očekivanja su analitičara Privredne banke Zagreb iz najnovijih PBZ Makroekonomskih prognoza.

S obzirom na aktualna globalna financijska i gospodarska zbivanja, koja će ostaviti traga i na hrvatskom financijskom sustavu i gospodarstvu, u odnosu na zadnje PBZ Makroekonomske prognoze (iz srpnja), napominju kako je došlo do promjene njihove ocjene ravnoteže makrorizika u Hrvatskoj u 2009. Tako PBZ analitičari procjenjuju da su se rizici inflacije smanjili, iako i dalje postoje, dok su se rizici dodatnog usporavanja gospodarskog rasta (i sve posljedice koje se vežu uz to) povećali.Pri tome napominju da ne vide nikakve drastične scenarije, već usporavanje rasta u 2009. godini na ipak solidnih 2 do 3 posto (uz asimetričnu distribuciju vjerojatnosti k nižim veličinama).Prosječnu inflaciju u 2009. vide u rasponu od 4 do 5 posto, što je, ističu, dobra vijest.

No, pored dobrih vijesti za inflaciju (kakve su pad cijena nafte i stagnacija odnosno pad cijena većine druge robe, uključujući hranu), postoje rizici da ona bude u gornjem dijelu raspona (zbog korekcije administrativnih cijena, osobito nakon lokalnih izbora, inflatornih očekivanja i sl.).Rizici inflacije su prisutni, iako manji nego prije, ponajprije zbog usporavanja rasta, a osobito očekivanja usporavanja njegove važne komponente - osobne potrošnje.Također ocjenjuju da će stabilan tečaj tijekom 2009. dati znatan doprinos smanjenju inflacije te financijskoj i gospodarskoj stabilnosti.

S obzirom na poznate ranjivosti inače stabilnog hrvatskog makroekonomskog okruženja, a to su visok vanjski dug te visok deficit bilance plaćanja, analitičari PBZ-a naglašavaju da očekuju skuplje i teže vanjsko financiranje. S time trebaju računati svi, a posebno oni koji se u posljednje dvije-tri godine pojačano zadužuju u inozemstvu (a to su nebankarske institucije, javna i ostala trgovačka društva).Prognoziraju da bi deficit na tekućem računu (zbog usporavanja gospodarskog rasta) mogao biti ispod 10 posto BDP-a u 2009.

Mjere koje je poduzimala središnja banka radi smanjenja dinamike rasta vanjskog duga sada se pokazuju dalekovidnima i dodatni su element stabilnosti sustava, napominju analitičari PBZ-a.Također navode i kako su na negativne trendove na burzi i financijskom sektoru promptno odgovorili nosioci ekonomske politike. Stoga treba pozdraviti akcije u Hrvatskoj u prvom redu u pravcu smirivanja očekivanja ekonomskih subjekata. Napominju da su znatno povećanje osiguranja štednih uloga (na čak 400 tisuća kuna), ukidanje granične obvezne pričuve i stvaranje posebnog investicijskog fonda koji bi trebao omogućiti nesmetanu isplatu udjelničara ako neki od investicijskih fondova mora u likvidaciju (najavljen u iznosu 150 milijuna kuna) pokazali domaćim ekonomskim subjektima da je moguća pravodobna reakcija vlasti.  (H)