U 2009. očekuje se transformacija hrvatskog tržišta potrošačkih kredita
Ova je godina postala prva u kojoj, prema mišljenju bankara, neće biti značajnog rasta potrošačkih kredita kao prethodnih nekoliko godina.Kad je riječ o Hrvatskoj, primjetno je da je ona najzaduženija zemlja po potrošačkim kreditima u SIE, pa će prema rezultatima studije posljedice kod nas biti puno vidljivije.
Najveći utjecaj na to ima financijska kriza koja bi u potpunosti mogla transformirati tržište potrošačkih kredita u zemljama Srednje i Istočne Europe te pridonijeti padu profitabilnosti od čak 20 posto. Studija «Potrošački krediti u zemljama Srednje i Istočne Europe – kako iz krize izaći jači?», koju je predstavio dr. Hendrik Bremer, vodeći partner tvrtke Roland Berger za financijsku industriju u Srednjoj i Istočnoj Europi, predviđa velike izozve za tvrtke i banke koje se bave plasmanom potrošačkih kredita. Istraživanje je provedeno među menadžerima iz Rumunjske, Bugarske, Poljske, Turske, Slovenije, Mađarske, Rusije, Češke, Latvijae, Slovačke, Litve i Hrvatske.
Udio potrošačkih kredita u Hrvatskom BDP-u je 23,5 %. To je najveći udio od svih promatranih zemalja
15,4 milijarde eura - iznose ukupni plasirani krediti kućanstvima u Hrvatskoj
Studija je pokazala kako su glavni faktori krize na bankarskom tržištu prevelika izloženost tržišta devizama i padu valute, dramatičan porast vanjskog duga uzrokovan slabim izvozom i manjkom investicija, te bankroti zbog nedostatka kredita iz zapadno- europskih banaka. Uz navedene, ostali faktori krize su povećanje premija na rizik koje smanjuju tijek kapitala i čine kredite manje dostupnima te činjenica da većina SIE zemalja nema resurse za financiranje stimulativnih paketa koji bi pomogli tvrtkama u prevladavanju krize.
-Najvažniji utjecaji financijske krize na tržište potrošačkih kredita u ovoj godini bit će vidljivi kroz usporavanje gospodarskih aktivnosti, veće fokusiranje na profitabilnost nakon perioda rasta te promjenu tehnologije i preferencije potrošača. Uz to, iz studije je vidljivo da će financijska kriza na neki način napraviti prirodnu selekciju na tržištu ponude potrošačkih kredita, pa će usamljeni igrači morati otići sa tržišta ili se udružiti s univerzalnim bankama.», zaključio je dr. Hendrik Bremer.
Financijska kriza promijenit će i stanje među konkurencijom, pa će se u svojim strategijama preživljavanja mnogi morati više fokusirati na risk management, razvijanje hibridnih poslovnih modela te različite usluge i fokusiranje na direktne kanale (Internet, supermarket bankarstvo itd). Trenutna kriza ubrzat će konsolidaciju tržišta potrošačkih kredita na SIE tržištu, pa bi snažnim igračima to mogla biti prilika da osvoje dodatno tržište te uravnoteže svoj tržišni model, kaže se u studiji. (Amir Kulenović)